Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je snaga novoizgrađenih vjetroenergetskih postrojenja u 2016. godini širom svijeta dosegnula 54 GW. Istodobno, danas su vjetroelektrane u pogonu u više od 90 zemalja svijeta, pri čemu je njihova snaga u više od devet zemalja veća od 10 GW, dok je u njih 29 ta snaga veća od 1 GW. U skladu s time, u 2016. godini je ukupna snaga svjetskih vjetroelektrana povećana za 12,6% i sada iznosi 486,8 GW. Najveći udio vjetroenergije u proizvodnji električne energije danas je u Danskoj (40%), a zatim slijede Urugvaj, Portugal i Irska (više od 20%), Španjolska i Cipar (oko 20%), Njemačka (16%), dok u zemljopisno velikim zemljama svijeta taj udio iznosi 4% u Kini, 5,5% u SAD-u i 6% u Kanadi. Za 2017. se očekuje da bi snaga novoinstaliranih vjetroelektrana širom svijeta trebala dosegnuti 60 GW, a slično bi se trebalo ponoviti i 2018, tako da bi do kraja 2021. godine snaga svih svjetskih vjetroelektrana trebala dosegnuti više od 800 GW.
Pri tome bi do najvećeg povećanja snage vjetroelektrana trebalo doći u Aziji, a posebice u Kini, ali u Indiji, Japanu, Koreji, Pakistanu, na Filipinima, Tajvanu i u Vijetnamu. Tako bi snaga novoizgrađenih azijskih vjetroelektrana u sljedećih pet godina trebala dosegnuti 357 GW. Istodobno, očekuje se da bi snaga novoinstaliranih vjetroelektrana u Europi do 2021. godine trebala dosegnuti 73 GW. Slične prognoze daju se i za Sjevernu i Južnu Ameriku, gdje bi ključne zemlje trebale biti Brazil, Argentina, Čile, Urugvaj i Peru.
