Geotermalna energija ima ogroman potencijal u Hrvatskoj, a konzervativne procjene o 500 MW su podcijenjene, istaknuto je na konferenciji Energija iz dubina - Seminar o OIE, posvećenoj primjeni geotermalne energije, koja je jučer u organizaciji Energetike marketing okupila više od stotinu stručnjaka. Agencija za ugljikovodike definirala je 75 istražnih prostora i trenutno zahvaljujući sredstvima iz NPOO provodi istražna mjerenja za geotermalni potencijal za grijanje u Sisku, Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima, Zaprešiću i Vukovaru, nakon čega će biti izbušene dvije istražne bušotine.
Natječaj za šest koncesija
Kako je naglasio ravnatelj AZU Marijan Krpan najvjerojatnije će iza toga slijediti još dvije bušotine. Agencija trenutno provodi natječaj za koncesionare za šest istražnih prostora za potrebe proizvodnje električne energije, a nadaju se da će kroz njega iznjedriti tri do šest tvrtki koje bi u roku četiri do pet godina realizirale elektrane. AZU priželjkuje veću primjenu geotermalne energije u poljoprivredi, gdje je trenutno tek 6 MW proizvodnje, dok isti GTE bazen, onaj u Mađarskoj, koristi oko 300 MW za poljoprivredne svrhe.
Agencija je Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja iznijela prijedlog da se kod poljoprivredne namjene izuzme od postupka utvrđivanja eksploatacijskog polja, što skraćuje dolazak do dozvola za proizvodnju. Martina Tuschl iz AZU naglasila je da je sada sva pažnja usmjerena na tvrtku Terra Energy Generation Company koja je započela bušenje svoje prve bušotine na istražnom polju Legrad 1, jer tek nakon istražnih bušenja moguće je odrediti protok i rezerve.
Podcijenjeni potencijali
Konzultant Drago Domitrović istaknuo je da je procjena o 500 MW hrvatskih potencijalnih kapaciteta vrlo konzervativna te da struka procjenjuje da je moguće iskoristiti čak od 750-1.000 MW, po čemu se Hrvatska opravdano može svrstati na svjetsku kartu. Jer, vjerojatnost da se u Hrvatskoj pronađu komercijalne količine termalnih voda je čak 75%. Optimalno je što je većina nalazišta u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje je razvijena visokonaponska mreža u kojoj ima dovoljno mjesta za prihvat elektrana za tu baznu i kontrolabilnu energiju, koja može pružati i usluge uravnoteženja elektroenergetskog sustava.
GT elektrane zauzimaju bitno manju površinu, a uz vrlo kratke periode održavanja, operativni troškovi su im niski. Postrojenje zapošljava deset ljudi, a oprema elektrane može imati značajan udio domaće komponente (ventili, pumpe). Iz GT energije moguće je proizvoditi vodik. Kao prepreke Domitrović je istaknuo visoka početna ulaganja, rješavanje imovinsko-pranih odnosa i dugotrajnu i složenu proceduru dolaska do okolišne dozvole.
"Obavezan je okolišni elaborat za svaku istražnu bušotinu, a moglo bi se ići na tipska okolišna rješenja u kojima se može propisati koji se uvjeti moraju poštivati tijekom istražnog bušenja. Kod prostornog planiranja je problem dugotrajnost promjene prostornih planova pa bi za utvrđivanje eksploatacijskih polja trebalo pojednostavniti proceduru. Promjene Zakona o tržištu električne energije koje su energetskim odobrenjima dale karakter dokumenta koji definira prostor zakomplicirale su situaciju geotermalnim projektima, jer se bez ugovora o eksploataciji geotermalne vode ne može do energetskog odobrenja, a bez energetskih odobrenja se ne mogu rješavati imovinsko-pravni odnosi koji su nužni da bi se došlo do ugovora o eksploataciji.", rekao je Domitrović.
Ugovor o eksploataciji
Također, on je istaknuo da ne bi trebalo čekati na sklapanje ugovora o eksploataciji s državom godinu do godinu i pol dana, po sadašnjoj proceduri. Umjesto toga trebalo bi uzeti u obzir da je podnesen i obranjen elaborat o rezervama i slijedom toga izdano rješenje o rezervama potvrda kapaciteta buduće elektrane i osnova za izdavanje energetskog odobrenja, a ne kao do sada, tek sklapanje ugovora o eksploataciji.
Time se nepotrebno gubi vrijeme, smatra taj konzultant. Željka Sladović iz Geode prokomentirala je da trenutni natječaj AZU za šest koncesija nije optimalan jer investitori se natječu brojem bušotina, što je neracionalno – ako jedna bušotina nije pozitivna, zašto bušiti dalje, te da period istraživanje od pet godina nije optimalan. Ona također smatra da je neracionalno da je procedura za korištenje GTE voda ista buši li se na 600 ili 4.500 metara.
Bjelovar - obnovljivi grad
Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara izložio je tamošnje aktivnosti, koje će pozicionirati taj grad među prve u Hrvatskoj koji će početi obilnije koristiti svoje potencijale. Naime, na teritoriju grada pronađena je voda temperature 33 Celzija, dok na lokaciji Korenovo utvrđena je temperatura od 65 do 75 Celzija, gdje se priželjkuje korištenje grijanje staklenika i gospodarske zone i sajma.
Početkom ožujka Bjelovar će se prijaviti na natječaj Ministarstva turizma za sufinanciranje dokumentacije za izgradnju toplica. Grad je upravo objavio javni natječaj za izvođača radova za bušenje i nadaju se da bi krajem ljeta mogli početi s bušenjem. Do 2024. bušenja moraju biti gotova, a cilj je da do kraja godine bude završen eleborat o rezervama. Hrebak želi da Bjelovar za 10 do 15 godina postane energetski samodostatan grad.
Nikola Legčević iz ENNA Renew govorio je o iskustvima s bušotinama Slatina 2 i Babina Greda 1, gdje tvrtka planira izgradnju elektrane priključne snage 35 MW u prvoj fazi te povećanje do maksimalno 80 MW u drugoj fazi. Hidrodinamička mjerenja koje je Crosco proveo na Babinoj Gredi 1 ukazuju da je riječ o izvrsnoj lokaciji, a tvrtka će raditi nove proizvodne i utisne bušotine.
MB Holding u borbi za svoje
Unal Ozgor iz turskog MB Holdinga, koji je s 50 mil. EUR financirao izgradnju prve hrvatske GTE elektrane Velika Ciglena komparirao je hrvatske i turske procedure istaknuvši da su hrvatske, dakako, bitno kompleksnije. Turska tvrtka je trenutno u sudskom sporu s bivšim poslovnim partnerom koji ih je izvlastio iz tvrtke i upravljačkog procesa.
Ozgor kaže da se prema njihovim informacijama elektrana ne održava dobro, te da za proizvodnju služi tek 4 MW. MB Holding planira preuzeti upravljanje u dogledno vrijeme, sukladno presudama hrvatskih sudova, a ako rješenje za njih ne bude povoljno obratit će se daljnjim distancama. MB Holding je zainteresiran za daljnja ulaganja u Hrvatsku, ali pod preduvjetom da riješe vlasništvo nad elektranom Velika Ciglena.
GTE za poljoprivredne svrhe
Na konferenciji je predstavljen projekt grijanja staklenika s hidroponskim uzgojem rajčice u Babinoj Gredi, a predstavio se i , poljoprivrednik iz Gajića, prvi nositelj dozvole za istraživanje geotermalnog potencijala. Filakov je istaknuo da je uspješno prošao proceduru jednaku kakvu bi prošla kakva naftna kompanija i da je našao veliku pomoć u Agenciji koja ima interes da se iskoristiti potencijal za poljoprivredu. Međutim, Filakov se iznenadio kad je doznao da Hrvatska u svojim dokumentima nije predvidjela poticanje iskorištavanja geotermalnog potencijala u poljoprivredi. U sklopu konferencije održana su i dva okrugla stola. Predstavljen je projekt DOOR-a ESI Europe 2.0 o inovativnom fianciranju obnovljivaca, te okrugli stol o primjeni dizalica topline.
