"Do 2030. godine planiramo realizirati projekte sunčanih elektrana ukupne snage 350 MW. U idućem petogodišnjem razdoblju investicije HEP-a u sunčane elektrane iznosit će prosječno 150 milijuna kuna godišnje, odnosno 750 milijuna kuna do kraja 2023. godine, što u prosjeku omogućava izgradnju 20 MW novih solarnih kapaciteta godišnje“, izjavio je prilikom potpisivanja ugovora za projekte Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a. On je u svom govoru najavio da će HEP do kraja godine početi graditi i svoju prvu vjetroelektranu.
Sunčane elektrane Vrlika Jug, Cres i Vis proizvodit će električnu energiju bez ugovora s HROTE-om o otkupu po poticajnoj cijeni. Elektranu Kaštelir HEP je kupio od Varaždinskog Solvisa, a ta je elektrana, snage 1 MW s radom započela u prosincu 2018. Vrijednost preuzimanja je 10,2 mil. kn, postrojenje se nalazi u sustavu poticaja, a svojom proizvodnjom zadovoljava potrebe cca. 500 kućanstava. Za sunčanu elektranu na Cresu, snage 6,5 MW potpisan je ugovor o izgradnji između HEP-a i zajednice ponuditelja koju čine austrijske tvrtke PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling, a vrijednost ugovora je 34,7 mil. kn s rokom izgradnje do jeseni 2020. U budućnosti se može računati i na drugu fazu razvoja te elektrane za novih 4,5 MW, do ukupno 11 MW. Zanimljivo je da je projekt SE Vis, snage 2 MW, HEP kupio od Končara OIE, koji će na tom projektu i testirati svoj inverter koji je u razvoju. SE Vrlika Jug, koju je HEP kupio od grada Vrlike, snage 2,1 MW u rad bi trebala biti puštena do kraja godine.
Hrvatska elektroprivreda se u razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, u sklopu kojega će obnoviti, izgraditi ili preuzeti hidroelektrane, visokoučinkovite kogeneracijske elektrane, sunčane elektrane, vjetroelektrane i elektrane na ostale obnovljive izvore energije, s ukupnom novom snagom od oko 1.500 MW. Od toga se čak 350 MW odnosi na sunčane elektrane. HEP osim toga računa na izgradnju HES Kosinj/Senj 2, te crpne i male HE, revitalizaciju postojećih hidroelektrana te izgradnju visokoučinkovitih kogeneracija u EL-TO Zagreb, gdje gradnja počinje sredinom godine, te u TE-TO Osijek.
Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa 6 na 9 milijardi kWh godišnje.
Kako je istaknuo član Uprave Tomislav Šambić do kraja godine je na snazi javni poziv JLS-ovima i nositeljima projekata za partnerstvo u OIE projektima, a do sada je interes pokazalo 38 partnera. HEP je postavio ili planira ubrzo postaviti FN panele na svojim zgradama diljem zemlje a riječ je o elektranama koje pretežno služe za vlastitu potrošnju i nisu u sustavu poticaja. Cilj im je dekarbonizacija zgrada i povećanje energetske učinkovitosti.
