Za postizanje nedavno dogovorenog cilja Europske unije da do 2030. najmanje 42,5 posto, a po mogućnosti i 45 posto energije dolazi iz obnovljivih izvora bit će potrebno znatno povećanje snage iz vjetroenergije, uz očekivani rast s 204 GW u 2022. na više od 500 GW do konca ovog desetljeća.
Usprkos uspješnosti EU-a u djelatnosti vjetroenergije, on mora savladati jedinstvene izazove kao što su nedovoljna i nesigurna potražnja, sporo i složeno izdavanje dozvola, nemogućnost pristupa sirovinama, visoka inflacija i cijena sirovina, nedovoljno poticajni dizajn nacionalnih natječaja, povećani pritisak međunarodnih konkurenata i rizici u pogledu dostupnosti kvalificirane radne snage, javlja Europska komisija.
Ta situacija zahtijeva hitno djelovanje. Tim povodom je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije prošlog mjeseca najavila da će Komisija ovaj tjedan predstaviti Europski akcijski plan za energiju vjetra kako bi osigurala prelazak na čistu energiju, održala industrijsku konkurentnost te učvrstila europsku poziciju na čelu vjetroenergetske industrije.
"Akcijski plan pridonijet će održavanju zdravog i konkurentnog lanca opskrbe energijom vjetra s jasnim i sigurnim portfeljem projekata te privući potrebna financijska sredstva i natjecati se pod jednakim uvjetima na globalnoj razini. Akcijski plan popraćen je Komunikacijom o ostvarivanju ambicija EU-a u području energije na moru, uključujući energiju vjetra, i nadovezuje se na strategiju EU-a za energiju na moru donesenu prije tri godine", izvijestila je EK.
Šest područja
Akcijski plan koji utvrđuje hitne mjere koje zajedno trebaju poduzeti Komisija, članice i industrija nadopunjujući postojeće politike i zakonodavstvo odnosi se na šest područja.
Ponajprije, na ubrzavanje uvođenja povećanjem predvidljivosti i bržim izdavanjem dozvola. U 2022. dodano je rekordnih 16 GW vjetroelektrana, što je povećanje od 47 posto u odnosu na 2021. godinu. Međutim, to je vrlo daleko od 37 GW godišnje, koliko je potrebno za postizanje cilja EU-a do 2030. za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Komisija će pokrenuti inicijativu Accele-RES s članicama za brzu provedbu revidiranih pravila EU-a o energiji iz obnovljivih izvora i staviti veći naglasak na digitalizaciju postupaka izdavanja dozvola i tehničku pomoć državama članicama.
Osim toga, članice moraju povećati vidljivost portfelja projekata preuzimanjem obveza u području energije vjetra, transparentnim rasporedima dražbi i dugoročnim planiranjem. Naposljetku, Komisija će ove godine akcijskim planom za mreže poduprijeti izgradnju elektroenergetskih mreža.
Pristup financiranju
Sljedeće područje obuhvaća poboljšanje oblikovanje dražbi. Naime, nadovezujući se na predloženi Akt o industriji s nultom neto stopom emisija i reformu modela tržišta električne energije, Komisija će podupirati članice u poboljšanju dražbi s dobro osmišljenim i objektivnim kriterijima kojima se nagrađuje oprema s višom dodanom vrijednošću i osigurava potpuna i pravovremena realizacija projekata.
Projektima u okviru strategije Global Gateway povećat će se primjena standarda strateške nabave izvan EU-a. Akcijskim planom predviđa se i procjena rizika povezanih s kibernetičkom sigurnošću.
Zatim, Akcijski plan utvrđuje hitne mjere i u pristupu financiranju. Kako bi se ubrzala ulaganja i financiranje proizvodnje energije iz vjetra u Europi, Komisija će olakšati pristup financijskim sredstvima EU-a, među ostalim inovacijskim fondom, dok će Europska investicijska banka (EIB) staviti na raspolaganje jamstva za smanjenje rizika.
Komisija također potiče članice da u potpunosti iskoriste fleksibilnost predviđenu izmijenjenim privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji za potporu proizvodnji energije iz vjetra u EU-u.
Partnerstva za vještine
Mjere će, k tomu, obuhvatiti pravedno i konkurentno međunarodno okruženje. Kako bi se osiguralo djelovanje vjetroenergetske industrije pod jednakim uvjetima, Komisija će pomno pratiti moguće nepoštene trgovinske prakse od kojih koristi imaju strani proizvođači vjetroenergetske opreme i nastavit će upotrebljavati trgovinske sporazume kako bi olakšala pristup stranim tržištima, istodobno promičući donošenje standarda EU-a i međunarodnih standarda za taj sektor. Komisija će surađivati i s ulagačima kako bi utvrdila i uklonila prepreke ulaganjima.
Sljedeće područje su vještine. Naime, velika partnerstva za vještine za obnovljivu energiju bit će ključni forum za projekte razvoja vještina. Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija, Komisija će olakšati i pokretanje europskih akademija za vještine u industriji s nultom neto stopom emisija, uključujući one posvećene vjetroenergetskoj industriji, koje su osmišljene za potporu članicama za usavršavanje i prekvalifikaciju radnika. Akademije će razviti nastavne sadržaje i materijale te će nastojati osposobiti 100 tisuća polaznika u roku od tri godine od osnivanja.
Šesto područje koje obuhvaćaju mjere su angažman industrije i obveze članica. Komisija će surađivati s članicama i vjetroenergetskom industrijom na povelji EU-a o energiji vjetra kako bi se poboljšali uvjeti da europska industrija vjetra ostane konkurentna.
Globalna konkurentnost
"Ne može postojati uspješna zelena tranzicija bez snažne industrijske baze. Potrebno je osigurati djelovanje svih sektora u povoljnom okruženju kako bi se doprinijelo postizanju ambicioznih klimatskih i energetskih ciljeva. Ovaj će paket pridonijeti domaćem rastu europskog sektora energije vjetra te njegove konkurentnosti na globalnoj razini, čime će se smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima te stvoriti zelena radna mjesta", izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja.
"EU je odlučan u namjeri da predvodi prelazak na čistu energiju i iskoristi priliku za stvaranje gospodarskog rasta i zelenih radnih mjesta. Sektor energije vjetra ključan je za postizanje ciljeva u području čiste energije i klime, ali potrebno je osigurati poslovanje u pravednom i poticajnom okruženju. Kako bi se zakonodavni ciljevi pretočili u stvarne rezultate, potrebno je surađivati s članicama i industrijom. Danas utvrđenim mjerama učvrstit će se uloga sektora energije vjetra na europskoj razini", istaknula je Kadri Simson, povjerenica za energetiku.
Ubrzano izdavanje dozvola
Energija iz pučinskih (offshore) vjetroelektrana znatno će doprinijeti klimatskim i energetskim ciljevima EU-a. Nadovezujući se na Strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru iz 2020., članice su nedavno postigle dogovor o ambicioznim novim ciljevima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru do 2050., s prijelaznim ciljevima za 2030. i 2040. za svaki od pet morskih bazena EU-a.
Kumulativni instalirani kapacitet energije na moru u EU-27 iznosio je 16,3 GW u 2022. To znači da se za povećanje kapaciteta s razine koja je postignuta 2022. do 111 GW, na što su se obvezale članice, u prosjeku mora dodati gotovo 12 GW godišnje, što je 10 puta više od 1,2 GW instaliranih lani.
Zbog toga se Komisija dodatno posvetila djelatnosti obnovljivih izvora na moru te utvrdila dodatne mjere za jačanje mrežne infrastrukture i regionalnu suradnju, ubrzano izdavanja dozvola, osiguravanje integriranog pomorskog prostornog planiranja, jačanje otpornosti infrastrukture, nastavljanje istraživanja i inovacija te razvoj lanaca opskrbe i vještina.
