Fond za modernizaciju jučer je stavio na raspolaganje 2,4 milijarde eura za sedam članica Europske unije. Ta su sredstva namijenjena za modernizaciju energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sustavu, industriji i prometu te postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine.
Potvrđeno je da će se ulaganja realizirati u Rumunjskoj (1391,6 milijuna eura), Češkoj (520 milijuna eura), Poljskoj (244,2 milijuna eura), Litvi (85 milijuna eura), Mađarskoj (74,3 milijuna eura), Slovačkoj (49,5 milijuna eura) i Hrvatskoj (40 milijuna eura).
Time završava treći ciklus ulaganja Modernizacijskog fonda, u kojem je zabilježen velik porast potrošnje u usporedbi s prethodnim ciklusima, izvijestila je Europska komisija.
Financijska injekcija
"Fond za modernizaciju predstavlja europsku solidarnost na djelu. Prihodi od sustava trgovanja emisijama donose konkretne rezultate na terenu: pomažu zemljama korisnicama da smanje emisije stakleničkih plinova u ključnim sektorima i postanu klimatski neutralne. Osim toga, ta znatna financijska injekcija može služiti za pokretanje projekata koji će ubrzati našu energetsku tranziciju, neophodnu nakon ruske invazije Ukrajine", izjavio je izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
"Fond za modernizaciju osigurava sredstva za borbu protiv klimatskih promjena ondje gdje je to najpotrebnije, u članicama koje su najteže pogođene energetskom tranzicijom. U posljednjem krugu isplata iz Fonda su za 45 investicijskih prijedloga izdvojene 2,4 milijarde eura, s pomoću kojih će države korisnice modernizirati svoje energetske sustave i poboljšati energetsku učinkovitost. EIB, kao banka EU-a za klimu, sa zadovoljstvom surađuje s Europskom komisijom i članicama na pružanju potpore iz Fonda za modernizaciju, ključnog alata za ubrzavanje prelaska EU-a na čistu energiju i provedbu nedavno objavljenje strategije REPowerEU", rekao je potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Ambroise Fayolle.
Iz Fonda za modernizaciju podupire se 45 prijedloga za ulaganja u području proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, modernizacije elektroenergetskih mreža i energetske učinkovitosti u energetici, industriji, zgradarstvu i prijevozu te zamjene proizvodnje ugljena gorivima koja proizvode manje ugljika.
Primjeri takvih ulaganja su proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, obnova javnih zgrada i povećanje energetske učinkovitosti u Litvi te, među ostalim, ugradnja elemenata za pohranu energije radi sigurnosti mreže u Mađarskoj.
Klimatska neutralnost
Članice moraju podnijeti neprioritetne prijedloge za ulaganja (ona koja se ne odnose na prioritetna područja Fonda) za sljedeći ciklus isplate iz Fonda za modernizaciju do 16. kolovoza, a prioritetne prijedloge (za ulaganja koja se odnose na prioritetna područja) do 13. rujna.
Inače, Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama (ETS), a cilj mu je poduprijeti 10 zemalja EU-a s nižim prihodima prilikom prelaska na klimatsku neutralnost tako da im se pomogne u modernizaciji elektroenergetike i širih energetskih sustava, povećanju energetske učinkovitosti i pravednoj tranziciji. Korisnice su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.
Iz Fonda se podupiru ulaganja u proizvodnju i uporabu električne energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, skladištenje energije, modernizaciju energetskih mreža, uključujući toplinarstvo, cjevovode i mreže te pravednu tranziciju u regijama ovisnima o ugljiku.
Iz Fonda je u prvoj godini osam zemalja korisnica dobilo 898,43 milijuna eura za modernizaciju energetskih sustava, smanjenje emisija stakleničkih plinova u energetskom sustavu, industriji i prometu te postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine.
Fond dopunjuje druge europske instrumente financiranja, kao što su kohezijska politika i Fond za pravednu tranziciju. Iz Fonda se mobiliziraju znatna sredstva, čime se može pomoći članicama korisnicama da podupru ulaganja u skladu s planom REPowerEU i paketom za ostvarivanje cilja od 55 posto. Za rad Fonda odgovorne su članice korisnice, koje blisko surađuju s EK-om i EIB-om.
