U utrci i izboru za najbolji projekt Europske unije po odluci javnosti pobjedu je odnio Renew Heat Karlovačke županije, s osvojenih 41 posto glasova publike. Nositelj tog pobjedničkog projekta bila je Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), a partneri Karlovačka županija, Razvojna agencija Unsko-sanskog Kantona u BiH te Grad Cazin.
Zatim, drugo mjesto pripalo je projektu Poslovni inkubator Kosore (Splitsko-dalmatinska županija, nositelj projekta je Grad Vrlika), koji je dobio 10 posto glasova, a treće projektu Innovation in dressing techniques (Grad Zagreb, nositelj je Škola za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu), s osvojenih devet posto glasova, izvijestila je Hrvatska zajednica županija.
Četvrto mjesto pak zauzeo je projekt Kraći put do zdravlja (Brodsko-posavska županija), a peto KeyQ+: Kultura i turizam kao ključevi kvalitete za prekogranični razvoj Italije i Hrvatske (Istarska županija).
Glasovanje javnosti za najbolji projekt EU-a bilo je otvoreno od 13. do 20. rujna te je u njemu sudjelovalo 12.137 glasača. Ukupni poredak svih projekata moguće je vidjeti na platformi Jutarnjeg lista na kojoj se i provodilo glasovanje.
Poticanje gospodarstva
Projekt Renew Heat – Heating Communities with Renewable Energy izvrstan je primjer iz prakse u Hrvatskoj u uspješnom iskoraku k inovativnosti i poticanju gospodarstva. Naime, Karlovačka županija je prva u nas potaknula razvoj inovativnih modela ugovaranja prodaje topline iz biomase između javnog sektora i privatnih poduzetnika te time stavila naglasak i važnost na poticanju gospodarstva, lokalnog i regionalnog poduzetništva te razvoju inovativnih modela i pristupa dosadašnjoj praksi ugovaranja.
Za izbor najboljeg projekta EU-a unutar kategorije Doprinos poduzetništvu predložila ga je Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije. Projekt je vrijedan pet milijuna kuna, a provodio se u Karlovačkoj županiji od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2018. godine. Riječ je o bilateralnoj suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine te projektu koji je ugovoren u sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Cilj tog projekta bilo je pokretanje energetske tranzicije na regionalnoj razini kroz promicanje korištenja lokalno prisutnog obnovljivog izvora – drva, što pridonosi energetskoj neovisnosti, jačanju gospodarstva i čišćem okolišu.
Višegodišnji ugovori
Projekt Renew Heat bavi se korištenjem energije iz biomase koja je jedna od ključnih komponenti energetske tranzicije prema čistim i obnovljivim izvorima u Hrvatskoj i Federaciji BiH.
Važnost toplinarskog poduzetništva ili modela ugovorne prodaje toplinske energije iz biomase (heat contracting) vidljiv je u inovativnosti financiranja kroz kojeg je moguće bez vlastitih financijskih ulaganja rekonstruirati kotlovnice na fosilna goriva i uvesti biomasu kao energent.
Model se temelji na sklapanju višegodišnjeg ugovora o opskrbi toplinskom energijom iz biomase između naručitelja usluge (npr. javne ustanove) i pružatelja usluge – privatnog investitora koji zatim ulaže vlastita financijska sredstva u rekonstrukciju kotlovnice.
Pružatelj usluge opskrbljuje kotlovnicu vlastitom biomasom te prodaje toplinsku energiju korisniku usluge po ugovorom utvrđenoj cijeni i tako vraća ulaganje, objavljeno je na stranicama Hrvatske zajednice županija.
Otplata ulaganja
Pružatelj usluge, osim opskrbe gorivom preuzima i cjelokupno upravljanje kotlovnicom koje uključuje servise, optimiranje rada te otklanjanje mogućih kvarova, što predstavlja vrlo praktičnu i povoljnu opciju za korisnika usluge.
Nakon otplate investicije, odnosno isteka ugovora, kotlovnica prelazi u trajno vlasništvo korisnika usluge koji može ili preuzeti skrb nad kotlovnicom ili sklopiti novi ugovor s pružateljem usluge po značajno nižoj cijeni toplinske energije koja u sebi više ne sadrži trošak kapitalnog ulaganja, nego samo operativne troškove rada kotlovnice.
U Karlovačkoj županiji ugrađena je kotlovnica na biomasu u Srednju školu Duga Resa. Dvije kotlovnice nešto manjeg kapaciteta ugrađene su u Bosni i Hercegovini, u Kulturni centar Cazin i Sportski centar Cazin. Ukupna vrijednost tih investicija iznosila je 2,9 milijuna kuna.
