Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske predstavilo je studiju o potencijalima agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj, čiju izradu je financirao EBRD, a uz to prevedene su i Smjernice najbolje prakse, posljedje, ovogodišanje izdanje koje je izradila europska lobistička udruga Solar Power Europe.
Agrosolari su agrotehnička mjera u proizvodnji hrane tj. poljoprivrednih kultura, a cilj je dvostruko iskorištavanje zemljišta koje kao takvo klasificirano već treba biti upisano u ARKOD registar obradivih površina. Nedavnim izmjenama nekoliko zakona u Hrvatskoj je omogućeno podizanje agrosunčanih elektrana na pašnjacima i trajnim nasadima kao što su postojeći vinogradi i voćnjaci, te na vodenim površinama (npr. ribnjaci), naglasio je uvodno državni tajnik Ivo Milatić.
Hrvatska je među zemljama koja ima ogromne štete od ekstremnih vremenskih neprilika koje se čine sve češće. Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli su 16 puta u razdoblju od 2018. do 2022.. Šteta od suša i poplava prošle je godine u poljoprivredi iznosila 36 posto neto dobiti u poljoprivredi iz 2021. godine.
Fotonaponski paneli iznad nasada mogu zaštiti od kiše i tuče, pružiti zasjenjenje od previše sunca biljkama i stoci, spriječiti preveliki gubitak vode iz tla itd., a utjecaj na okoliš nije zabrinjavajuć, uvjeravaju stručnjaci. Jedan od izrađivača studije, Marko Karoglan sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu konstatirao je da su agrosolari agrotehnička mjera za koju će biti potrebno poduzeti sve mjere za sprejčavanje negativnih utjecaja na tlo i biljke. Poželjno je da sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje stanja tla i mikroklimatskih uvjeta ispod panela te utjecaj na poljoprivredne kulture i okoliš, s tim da bi praćenje trebalo trajati do pet godina nakon ugradnje sustava.
Neke kulture primjerice nisu pogodne za agrosolare, kao što je uzgoj žitarica i uzgoj povrća koje treba puno sunca (npr. osim brokule, salate, jalapeno papričice), a tu je kritičan plodored - izmjena biljaka koje se sade u tlu. Također, neće sve sorte jabuka dobro uspijevati s manje sunca (npr. sorta Granny Smith, Red Delicious). Iz izlaganja je bilo jasno da je riječ o agrotehničkoj mjeri s kojom se još naveliko eksperimentira, tako da se skupljaju saznanja iz cijele Europe i svijeta, bilo da je riječ o utjecaju na biljke, bilo da je riječ o proizvodnji električne energije i troškovima. Pokazatelji bude optimizam, pa se tako hidroponski uzgoj rajčica u agrosolarnim elektranama pokazao uspješnijim, dok su neke druge sorte pokazale da im zasjenjenje ne smeta, a vinogradi u sušnim predjelima imali su bolji i jednako kvalitetan urod.
Ekonomska isplativost
Ekonomska isplativost je ključan faktor, a CAPEX je tu faktor koji je teško izračunati, jer varira o rasporedu panela, učinkovitosti korištenja zemljišta, sustavu nadzora i praćenja itd.. U studiji se navodi da je početna pretpostavka ugrađene snage FN elektrane u Hrvatskoj milijun eura/MW instalirane snage. U slučaju agrosolara to treba korigirati za neke ekstra troškove kao što su npr. bifacijalni moduli (1,15 MWp/ha) i sustave praćenja (1,30 MWp/ha). Ako se 1% raspoloživog zemljišta u Hrvatskoj iskoristi za agrosolare može se instalirati do 900 MW kapaciteta, navodi studija.
U Hrvatskoj je 12.026 ha vinograda većih od jednog hektara prikladno za agrosolare, aromatične bijele sorte grožđa ocijenjene su optimalnim, a povećanje izdataka ocijenjeno je umjerenim. Postotak povećanja količine potrebnog materijala ocjenjuje se od 10 do 20%, a potencijalno smanjenje kapaciteta od 10 do 30%, zbog razmaka između loze, a i osiguranje izloženosti loze Suncu može smanjiti gustoću rasporeda FN panela. Kad je riječ o voćnjacima, za agrosolar moguće je 25.654 ha, s rastom kapitalih izdataka od 15 do 30% i smanjenem kapaciteta od 20 do 40%. Nasada ljekovitog i aromatičnog bilja ima 6.086, a tu je rast izdataka od 10-25% i smanjenje kapaciteta od 15 do 35%.
Solari na travnjacima - bingo
Najbolja je situacija s travnjacima (pašnjaci), a njih je većih od 1 ha na 22.604 ha, većih od 1 km. Postotak povećanja rashoda je ne postoji ili on iznosi do 10%, a smanjenje kapaciteta nije potrebno ili može iznositi 10%. Ribnjaci su također zanimljivi, a njih je 12.539 ha pogodnih, s ovećanjem izdataka od 10 do 40% i smanjenjem raspoloživog kapaciteta do 20%. Ako je plutajuća sunčana elektrana sagrađena slično kao kopnena kako bi se osigurala prostorna učinkovitost, proizvodni kapaciteta može se povećati do 15% zbog učinka rashlađivanja vode.
„Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh. To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj.“, komentirao je glavni bankar EBRD-a Hrvoje Jazvić.
Što će doista biti ostvareno u agrosolarima narednih pet do 10 godina teško je procijeniti, ali vidljivo je da je interes poljoprivrednika i developera velik. Uz druge brojne izazove, ključan će dakako biti kapacitet prijenosne i distribucijske mreže koji se trenutno procjenjuje na 2.100 MW.
