Na 4. sjednici Vijeća predsjednika Republike za energetsku tranziciju koja je održana jučer u Zagrebu predstavljene su Smjernice za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika.
Smjernicama se nastoji značajnije potaknuti tzv. građanska energetika, odnosno ukloniti prepreke za veću izgradnju sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika po načelima pravednosti i transparentnosti, rečeno je na sjednici. Naime, konstatira se da se izdavanje računa za potrošenu električnu energiju od strane opskrbljivača provodi isključivo na bazi jednog mjeseca ne uzimajući u obzir sezonalnost u potrošnji i potrebama za električnom energijom što dovodi do potencijalne neisplativosti ulaganja u sunčane elektrane. Primjer su recimo javni objekti u školstvu koji ljeti ne rade, a instalacije proizvode struju, marine, hotelski i općenito turistički kompleksi koji se zatvaraju u zimskim mjesecima, građani koji ljeti napuštaju privremeno svoje domove i sl.
Vijeće za energetsku tranziciju predložilo je ugradnju ovih smjernica u Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i u Zakon o tržištu električne energije, a kako bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika. Za male sunčane elektrane preporuča se uvesti bilanciranje potrošene/isporučene energije na godišnjoj (ili barem polugodišnjoj) razini i tu utvrditi konačni obračun viška ili manjka isporučene/predane energije i konačnu isplatu/isplatu po računu (provesti kroz izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji).
Smjernice su stoga uručene ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, koji je također sudjelovao na sjednici, i to u trenutku kada su u tijeku izmjene i dopune zakonskog okvira u području obnovljivih izvora, priopćeno je iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
Akcija u tijeku
"Ovo je važna tema za mene. Radi se o nečemu što sam prepoznao kao temu koja je važna za Hrvatsku, a to je energetska obnovljivost, neovisnost, samostalnost Hrvatske, u ovom slučaju s naglaskom na Sunčevu energiju. Vlada priprema zakon, zato i nudimo ove preporuke i ideje da se vidi koliko se one mogu uklopiti u zakon. Dakle, one su vremenski sinkronizirane da se zajedničkim snagama, ako je moguće, približimo cilju da Hrvatska prije svega bude energetski neovisnija, produktivnija, žilavija i fleksibilnija u području korištenja Sunčeve energije. Mi na tom području nismo napredovali koliko smo mogli, prostor za napredak je velik, to je životno pitanje. To su teme za razmišljanje i za akciju, a akcija je u tijeku. Ja se još jednom zahvaljujem ministru što se odazvao sa svojim timom suradnika i na ovaj način, i simbolički, a i stvarno dao do znanja da je ovo važna tema koja Hrvatsku zaista treba zanimati. A moj motiv za bavljenjem ovim pitanjem je upravo taj što mislim da je to rješivo", rekao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nakon sjednice Vijeća.
Ministar Ćorić je rekao da je rasprava na toj sjednici ponajprije pokazala visok stupanj istog promišljanja, kako članova Vijeća s jedne strane, tako i ministarstva, odnosno Vlade s druge strane, o potrebi energetske tranzicije naše zemlje.
"Fokus je bio na proizvodnji električne energije, na razvoju solara i tzv. građanskoj energiji jer Hrvatska tu doista ima prostora za veliki iskorak u narednom razdoblju. Naši strateški dokumenti otvaraju prostor da se ide u tom smjeru. Ideja je vrlo jasna – proizvodnja na krovovima kuća, tisućama kuća u Hrvatskoj, odnosno industrijskih pogona. Tome treba stremiti. Kroz Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o tržištu električne energije, koji će u narednim mjesecima biti upućeni prema Hrvatskom saboru, omogućit ćemo da se ide u tom smjeru", izjavio je.
Brža dinamika
Također, on je pojasnio kako je, u odnosu na neke druge zemlje, dostignuti stupanj gospodarskog razvoja Hrvatske određena prepreka na tom putu. Međutim, modeli koji se pojavljuju na hrvatskom tržištu posljednjih nekoliko godina doskočit će, kaže, tom problemu.
"Niz opskrbljivača nudi sufinanciranje i zapravo je riječ o trendu koji će biti sve značajniji. Takav model otvara perspektivu povećanja udjela solara u proizvodnji iz obnovljivih izvora što će biti vrlo jasno i ostvareno u narednim godinama. Konačno, zajedno smo zaključili da Hrvatska ide u smjeru obnovljivosti i to je pozitivno i dobro, taj smjer je neupitan. Dinamika mora biti što je moguće brža i upravo zbog toga zahvaljujem Predsjedniku i Vijeću za energetsku tranziciju na smjernicama koje su komunicirane u kontekstu pripreme zakona i javnih rasprava koje slijede. Siguran sam da će nam biti dobra vodilja i platforma i za daljnju komunikaciju s Uredom predsjednika", napomenuo je Ćorić.
Vlastita proizvodnja
"Nikada u povijesti Republike Hrvatske tema građanske energije, tema obnovljivih izvora energije za hrvatske građane i poduzetnike nije bila predmet razgovora između Predsjednika Republike i nadležnog ministra gospodarstva i održivog razvoja. Hrvatska, nažalost, u području korištenja obnovljivih izvora energije, posebno u području korištenja energije sunca za građane, zaostaje za sličnim zemljama", rekao je posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu i predsjednik Vijeća PRH-a za energetsku tranziciju Julije Domac.
"Drago mi je da smo danas zaključili da na tome vrijedi raditi, da ćemo zajedno raditi i da ministarstvo kao i Vijeće ima slične poglede kako to poboljšati. Do kraja 2050. godine prema europskoj regulativi i planovima svaki drugi građanin Europske unije imat će vlastitu proizvodnju energije. Mislim da mi kao država, kao društvo, dugujemo mogućnost hrvatskim građanima da budu jednaki i slobodni, jednaki sa svim drugim građanima Europske unije. Smjernice daju vrlo konkretna rješenja i sugestije. Ministarstvo je u procesu izmjena i dopuna zakona koji to reguliraju i vjerujem da je ovo početak i dobar doprinos konstruktivnoj raspravi, dijalogu kojeg provodimo od prvog dana od kada smo ovdje", zaključio je Domac.
Prihvatljiv utjecaj
Električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno pet posto ukupno proizvedene električne energije, dok je u Hrvatskoj taj udio tek 0,4 posto.
Kako bismo dostigli barem prosjek EU-a, ističe se među objavljenim smjernicama, bilo bi potrebno imati instalirano barem 800 MW sunčanih elektrana što je bitno više nego postojećih oko 100 MW. NECP i Energetska strategija Hrvatske su već definirali ovaj iznos, a uredbom o kvotama on je i povećan na više od 1000 MW.
Prednost Hrvatske u odnosu na druge članice EU-a je potencijal godišnjeg broja sunčanih sati te ukupno dozračene Sunčeve energije.
Uzimajući u obzir navedeni potencijal i poštujući ograničenja u vidu površine i statike krovišta, zakupljenih priključnih snaga objekata i profila vlastite potrošnje električne energije, može se pretpostaviti da je moguće imati barem oko 1500 MW instaliranih sunčanih elektrana s prihvatljivim utjecajem na elektroenergetsku mrežu, ali uz provođenje prethodnih istraživanja i ulaganja u prilagodbu mreže, budući da bi se proizvedena električna energija najvećim dijelom konzumirala na mjestu potrošnje.
Također je važno napomenuti da je potencijal naveden u podlogama za strategiju procijenjen na oko 5300 MW za sustave na tlu te oko 1500 MW za one na krovovima (s porastom na 2700 MW), objavljeno je, među ostalim, na stranicama Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
