Nepotpuna regulativa i dalje snažno koči projekte u obnovljivcima

Autor: N. D. Objavljeno: 27.03.2024. 🕜 14:46 Lokacija: Zagreb
  • Udruženje OIE HGK, 2024.
    Izvor: HGK

Napretka ima, ali Hrvatska je i dale među najlošijima u EU kad je riječ o zelenim investicijama

Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi, no usprkos pomacima u proteklih godinu dana, dinamika razvoja i priključenja novih proizvodnih objekata na elektroenergetsku mrežu je takva da se do kraja godine neće ispuniti cilj iz NPOO o 1.500 novih zelenih megavata na mreži, poručili su iz Udruženja za OIE pri HGK. Udruženje se danas očitovalo o napretku u posljednjih godinu dana od kada su oštro istupili zbog višegodišnjeg zastoja projekata OIE.

Dok Europa u energetskoj krizi maksimalno 'boosta' obnovljivce, Hrvatska jako stagnira a vrijeme se očito ne percipira kao važan resurs. Za ilustraciju, u protekle četiri godine priključeno je samo 870 MW OIE postrojenja a ove godine bi na EE mrežu moglo biti priključeno samo 630 MW. Akceptirajući činjenicu da je dinamika priključenja integriranih sunčanih elektrana na distribuciju optimistična i poboljšana i odvija se tempom od 20-ak MW mjesečno.

Prema gruboj procjeni, računa se da je zbog kašnjenja u propisima u zastoju više oko 1.000 MW projekata koji se ne mogu pomaknuti dalje od energetskog odobrenja, kaže Aljoša Pleić, potpredsjednik Udruženja. Dakle, razloga za veliko zadovoljstvo i dalje nema, jer pojedini podzakonski propisi – kao što je odluka o cijeni priključka na EE mrežu - kasne nevjerojatnih 554 dana, s tendencijom da ne budu doneseni uskoro radi političke situacije.

 

Pomaci u regulativi

 

Prije točno godinu dana HGK i njezino Udruženje za obnovljive izvore energije predstavili su Position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke u ovom području te nudi rješenja. Zahvaljujući između ostalog i zalaganju HGK i Udruženja od tada pa do danas donesena je Uredba za energetsko odobrenje, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila. Donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 MW. Riješeni su skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.

Izvor: HGK

No, zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada, upozorili su u Udruženju koje i dalje apelira na međusektorski dijalog i spominje opciju donošenja specijaliziranog zakona koji bi riješio brojne nagomilane zakonodavne problema iz svih područja bitnih za realizaciju projekata.

Najveći zastoj najčešće se događa na procedurama zaštite okoliša gdje su zakonski rokovi mrtvo slovo na papiru, a projekti koji imaju EO u opasnosti su da ne uspiju realizirati projekt na vrijeme, osobiti vjetroelektrane. Zamjenik predsjednika Udruženja Aljoša Pleić na konferenciji za medije istaknuo je da je cijeli sektor zapravo politički blokiran parlamentarnim izborima.

Nepoznata cijena priključenja koči projekte

 

Situacija je bolja nego prije godinu dana, ali usklađenost provedbe akata je definitivno najveći izazov s kojim se sada suočavamo. Dio projekata zapeo je s energetskim odobrenjima a dijelu projekata fali informacija o cijeni priključenja kako bi mogli ići prema drugim aktima, lokacijskoj i građevinskoj dozvoli. Cijena priključenja odredit će hoće i se neki od projekata nastaviti s razvojem, od njih će se odustati ili će morati biti redizajnirani da budu održivi. Nalazimo se u nezavidnoj situaciji – Sabor je raspušten, HERA-i nedostaju dva člana Upravnog vijeća. Bojim se da smo trenutno u nezavidnoj poziciji za određivanje visine cijene priključka na prijenosu i distribuciji“, komentirao je Pleić.

Ivan Strunje je istaknuo veliki pomak kod prostornog planiranja solara i agrosolara, no još se čeka kako će provedba ići u praksi. Prostorni planeri mogli bi imati poteškoća oko platforme u koju su unose izmjene PP-ova, koja nije dovoljno funkcionalna. Kad je riječ o agrosolarima, ministarstva nemaju iste stavove oko mogućnosti gradenje na različitim vrstama zemljišta.

Riječi je bilo i o projektima u geotermiji, gdje se Drago Domitrović zauzeo za lex specijalis koji bi pokrio sve aspekte geotermi čiji potencijal tek treba otključati, jer postojeća legislativa nije posve prilagođena geotermama. Također, založio se za pojednostavljenje uvjeta za uvoz opreme za bušaća postrojenja, koja je previše kompleksna i mogla bi usporiti realizaciju. Udruženje smatra da bi HOPS podatke potrebne za izdavanje EOTRP-a umjesto jednom godišnje trebao davati nekoliko puta godišnje.  

 

 

 

TAGOVI