Prirodni plin se pretvara u plavi vodik, koji pohranjuje emisije CO2 pod zemljom ili ispod mora. Na njega se gleda kao na privremeno rješenje, dok zeleni vodik, koji se dobiva pomoću obnovljive energije, ne može u potpunosti zadovoljiti potražnju. Ti planovi nisu naišli na odobravanje nekih ekoloških aktivista koji promiču samo zeleni vodik.
Njemačko-norveška suradnja
Za Njemačku se razmatra cjevovod iz norveškog TSO Gassco koji bi prenosio do 4 mil. tona vodika godišnje i bio spreman 2030..
Ovisno o kvaliteti vodika, cjevovod bi mogao transportirati dovoljno vodika za napajanje 18 GW instaliranog kapaciteta, prema voditelju projekta Gassco Odd Evenu Jakobsenu.
Prema procjenama energetskog diva Equinora i konzultanata Greenstata, to bi zahtijevalo 130-160 TWh snage za proizvodnju plavog vodika korištenjem prirodnog plina ili otprilike 230 TWh za zeleni vodik korištenjem elektrolizatora kapaciteta 26,5 GW u kontinuiranom radu.
Završetak Gasscove studije izvedivosti, koja je započela ranije ove godine u partnerstvu s norveškim i njemačkim igračima, predviđen je za proljeće iduće godine.
Umjesto da sami grade plinovod, operator sustava će utvrditi je li projekt tehnički i komercijalno izvediv.
Do 2030. EU želi uvesti ekvivalentnu količinu obnovljivog zelenog vodika i proizvesti 10 milijuna tona istog.
Do 2030., prema ranijoj procjeni Gassca, norveška proizvodnja vodika mogla bi osigurati kapacitet ekvivalentan 2-3 GW, ili oko 0,5 milijuna tona vodika, ili oko 5% uvoznih potreba EU-a.
