Podkapacitirani ODS usporava realizacija projekata u sunčanim elektranama

Autor: N. D. Objavljeno: 19.05.2023. 🕜 10:42 Lokacija: Zagreb
  • Fotografija okruglog stola na Seminaru Sunčeva energija 18. svibnja 2023. u Zagrebu (foto: Zvonimir Grubišić, svibanj 2023.)

• Sunčeva energija, Sunčeva energija - seminar OIE, Seminar OIE, stručni skupovi
    Izvor: Zvonimir Grubišić

Ukida se netiranje u samoopskrbi od 1. siječnja 2024. što brine sve zainteresirane za nastavak investicija u solare

Kao glavna poteškoća oko veće primjene iskorištavanja sunčeve energije istaknuta je slabost institucija koje izdaju dozvole i resorno ministarstvo koje ni nakon više od 470 dana nije donijelo podzakonsku regulativu za realizaciju projekata, što je radikalno usporilo sve veće zelene projekte. Zaključeno je to na okruglom stolu na konferenciji Sunčeva energija 2023. koja se jučer održala u kongresnom centru Antunović u organizaciji Energetike marketing. Na okruglom stolu sudjelovali su Mladen Čavić (Energia naturalis), Ines Ban Kolić (E.ON), Mislav Kirac (ZEZ) i Toma Pasarić (Erste banka).

 

Samo u prva tri mjeseca ove godine HEP ODS dobio je zahtjeva za priključenje kao u protekloj godini. Za male solare su mahom zainteresiraniji stariji ljudi, povratnici iz inozemstva i oni koji se bave turizmom, dok je interes poduzetništva zbog visokih cijena električne energije ogroman.

Vrijeme odgovora na zahtjev za priključenje sunčane elektrane ovisi o distributivnom području no u pravilu se krši zakonski rok za odgovor od 15 dana pa zahtjevi čekaju i više od tri mjeseca na odgovor. Evidentan je kroničan manjak zaposlenih u HEP ODS-u pa se proces do puštanja u rad elektrane može rastegnuti za šest do čak osam mjeseci, katkada i duže. Sustavne opstrukcije projekata iz ODS-u i HOPS-u nema, no struka smatra da je elektroprivreda prestala biti poželjan poslodavac tako da niti jedan podzakonski akt – koji nedostaje – ne može riješiti manjak stručnih zaposlenika.

Izvor: Zvonimir Grubišić
 
Ogroman interes za solare

 

Interes za instalaciju sunčanih elektrana nikada nije bio veći, tako da se može očekivati da će se snaga u manjim projektima, iako i dalje nizak, već ove godine udvostručiti. Sudionici okruglog stola su se složili da je za sve investicije nužan kvalitetan i stabilan zakonski okvir, koji u obnovljivcima i dalje ne postoji. Treba educirati kupce, školovati i certificirati instalatere i voditi računa o kvaliteti opreme koja se ugrađuje, jer tijekom proteklih mjeseci, kada su lanci dobave bili lošiji ugrađeno je dosta polovne opreme koja bi mogla u narednim godinama stvoriti problem.

Mislav Kirac iz Zelene energetske zadruge istaknuo je da se od početka iduće godine ukida „netiranje“ za sve nove projekte u samoopskrbi, što mu se ne dopada jer sustav se tek uhodava, te je izrazio zabrinutost da bi zbog toga mogli upasti u „vremensku rupu“, kakva je nastala kada je ukinut feed-in sustav a još nije bilo uvedeno netiranje. Za razliku od Hrvatske (koja slijedi EU regulativu a nema plan za dalje) Slovenija je primjenu netiranja produžila za godinu dana i već sada zna kakav će sustav nakon ukidanje netiranja uvesti. S obzirom da je u raspravi novi model tržišta električne energije u EU, postoji mogućnost da se u nas uopće ne donesu pravila o priključenju, jer će se morati ići na izmjena zakona koji reguliraju električnu energiju i OIEVK. 

 
Kaotično oko poticaja za OIE

 

Sudionici okruglog stola smatraju da trenutni model poticanja preko Fonda za zaštitu okoliša nije optimalan te da bi poticanje trebalo biti skromnije ali kontinuirano. Slovenija ima kontinuirano sufinanciranje s 20-ak posto, a ljudi se javljaju za refundaciju po realizaciji projekta. Natječaj za obnovljivce u obiteljskim kućama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proveden je u listopadu 2022. a do danas nisu poznati rezultati tog poziva. Ines Ban Kolić je rekla da je politika poticanja u Hrvatskoj netransparentna, u smislu da korisnici mogu na više mjesta tražiti (i dobiti) poticaje) te da bi da trebao postojati registar zahtjeva pri ODS-u a poticaje bi trebalo vezati uz zahtjev po obračunskom mjernom mjestu.

Izvor: Shutterstock

 

Mladen Čavić je istaknuo da su zemlje u okruženju vrlo aktivne i investicije će otići tamo, ako se brzo ne posložimo. Toma Pasarić iz Erste banke, koja je po feed-inu financirala 1200 manjih projekata snage 50 MW rekao je da je i u okruženju rastućih kamatnih stopa i aktualnih cijena energije investicija u solare isplativa, međutim istaknuo je da bi na nižu cijenu novca mogao utjecati HBOR ponudivši nižu cijenu novca za financiranje zelenih projekata.

 

Na konferenciji je bilo govora o uključivanju građana u energetsku tranziciju putem sudjelovanja u energetskim zadrugama, za kojima vlada veliki interes. ZEZ Sunce, koja je u osnivanju, ima velik broj zainteresiranih i po svemu sudeći, mogla bi nakon Križevaca ići u partnerstvo s gradom Zagrebom za postavljanje sunčanih elektrana na javnim zgradama. Grad Križevci predstavili su primjere odlične prakse u energetici i podizanju komunalnog stanarda brojnim zelenim projektima.

 

Izvor: Zvonimir Grubišić
 
Agregiranjem do veće zarade na Suncu

 

Dominik Maričević iz Nano Energies Hrvatska govorio je o agregiranju fleksibilnosti koje ta tvrtka pruža te istaknuo da pomoćne usluge sunčanim elektranama mogu dati i do 5% povećanih prihoda po instaliranom MW, kroz četverosatane nominacijske blokove. Prihod kroz davanje energije uravnoteženje za OIE projekte može se popeti čak do 30 posto po instaliranom MW, ako je riječ o drugoj vrsti obnovljivaca.

Mario Mesarić iz Ires ekologije govorio je o fantastičnim mogućnostima koji se otvaraju kroz primjenu solara u poljoprivredi (agrosolarne elektrane), optimalno za nasade visine do 1 do 1,2 metra, a navedena je i studija za Hrvatsku te primjer iz Francuske koji pokazuje optimum za primjenu FN elektrana u vinogradima, na visini od 4,5 metra, gdje su poboljšana organoleptička svojstva grožđa, biljke su imale manje opeklina po lišću i manje zaostataka u rastu, a godišnji prihodi od proizvodnje električne energije su znatni.

TAGOVI