Proizvodnja iz bioplinskih postrojenja je u oštrom padu već godinu dana, a ne poduzmu li se hitni koraci Hrvatska će do ljeta ostati s tek 30% proizvodnje, upozorila je ponovo Hrvatska udruga proizvođača iz bioplina (HUPB). U Hrvatskoj je 47 MW instaliranih kapaciteta, koja bi mogla ekvivalentnom energijom opskrbljivati cca 110.000 kućanstava, a trenutno radi njih nešto manje od 50% - jer im se ne isplati proizvoditi.
„Ako se naš problem ne riješi uskoro, do ljeta ćemo pasti na tek 30% proizvodnje. Danas naša proizvodnja pokriva cca 55.000 kućanstava i ja se pitam je li interes društva da se ona ugasi. Postrojenje kada se ugasi ne može se samo tako upaliti. Nakon svih ulaganja, a riječ je o dvije i pol milijarde kuna uloženih u bioplinska postrojenja, mi se sada odričemo energetske neovisnosti“, zaključio je Marijan Cenger, predsjednik Udruženja.
Inflacija poskupila sirovine
Nešto što je prije desetak godina započelo kao dobra priča, započelo se oštro urušavati pod teretom inflacije, uslijed pandemije i rata u Ukrajini, kada je započeo oštar rast njihovih inputa za proizvodnju – kukuruzne silaže, otpada iz hrane, gnojevke i nusproizvoda poljoprivredne proizvodnje. Cijena sirovine im se više nego udvostručila i zato su od države zatražili da im se odobri privremeni varijabilni bonus na poticajnu cijenu električne energije, koji će u obzir uzeti rast cijena sirovine pa kada se cijene inputa smanje, i njihova će cijena pasti.
Usprkos brojnim sastancima proizvođači već godinu i pol dana ne uspijevaju naći zajednički jezik s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i HROTE-om da im se prizna činjenica da ne mogu poslovati u plusu s takvim rastom ulazne sirovine. Zato su mnogi smanjili proizvodnju na minimum, samo da ne ugase postrojenja koja ne bi mogli ponovo startati godinu dana nakon gašenja.
Izašli iz HROTE-a iz nužde, sad žele natrag
Većina proizvođača bila je u sustavu poticaja HROTE-a, no kako im je otkupna cijena električne energije bila preniska da pokriju troškove, a država nije reagirala na njihove apele, značajan dio proizvođača (12 MW) otišao je na tržište, uglavnom sklopivši kratkoročne ugovore s trgovcima energijom (ENNA grupa). Oni proizvođači koji nemaju ugovore i cjenovno su vezani uz spot tržište (na kojem je cijena u međuvremenu znatno pala) u najvećem su problemu pa od 13 MW kapaciteta trenutno radi samo 4 MW, kažu u HUPB-u.
Kako kažu, za njih je izlazak iz sustava poticaja bio jedina mogućnost prije odluke o konačnom gašenju proizvodnje, a nadali su se da će do isteka komercijalnih ugovora koje su sklopili ipak biti pronađen zajednički jezik s državom i da će se moći vratiti u HROTE.
„Kada je cijena na tržištu električne energije bila 300 i više eura po MWh mi smo HROTE-u svoju struju prodavali po 160 eura i tako smo pomogli u energetskoj krizi, jer Hrvatska je veliki uvoznik energije. Da smo 2022. dogovorili bonus premiju, nitko ne bi izašao iz sustava poticaja. Međutim, nakon šest mjeseci što smo upozoravali na naše probleme nismo mogli više gomilati gubitke i zato smo izašli iz sustava poticaja. Svi proizvođači se žele vratiti u HROTE. Neki nakon isteka tržišnih ugovora, ali nam kažu da to zakon ne dozvoljava, iako je tu zapravo riječ o pravnoj praznini – zakon dopušta izlazak iz sustava poticaja, ali ne kaže ništa o povratku u taj sustav“, kaže Emil Guščić, zamjenik predsjednika HUPB-a. Npr. u Austriji proizvođač se nakon godinu dana može vratiti u sustav poticaja.
'Harač' na zaradu od prodaje struje
Povrh svih njihovih problema, krajem prosinca na snagu stupa Uredba o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja cijena električne energije, kojom se od svih koji na svojoj energiji zarađuju više od 180 eura/MWh očekuje da taj „ekstraprofit“ uplate u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tu su se u problemu našli svi oni bioplinaši koji su otišli na tržište, a opterećeni su i kreditima.
Većina obnovljivaca koji nemaju trošak sirovine jer im je izvor energije besplatan s tim ne bi trebala imati problema, no „bioplinaši“ su se našli pred zidom. Kako su rekli, rješenja o povratu „ekstraprofita“ im još nisu počela stizati, iako su nekim proizvođačima iz fotonapona već pristigla.
MINGOR, koji su na sve svoje teškoće upozoravali lani - prvi put u ožujku pa zatim u lipnju i u listopadu, iz nekog razloga bioplinska postrojenja nije izuzeo iz te obveze . Pritom treba znati da je proizvodnja iz bioplina u članicama EU upravo zbog specifičnih troškova izuzeta od obveze plaćanja „harača“, ili im je valoriziran trošak sirovine. Zadnji sastanak u HROTE-u održan je prije dva tjedna, HUPB je dobio prijedlog na koji je odgovorio protuprijedlogom i za sada nemaju informacija što će iz toga izaći. Nadaju se opstanku proizvodnje.
