Hrvatska je u 2017. imala 27,3 posto energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji, od čega je udio električne energije iznosio 46,4 posto, a grijanja i hlađenja 36,6 posto.
U 2018. ostvaren je rast udjela za 0,7 postotnih bodova, koji se može pripisati porastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i rastu korištenja energije iz obnovljivih izvora u prometu, ističe se u publikaciji Sektorske analize pod nazivom Energetika: obnovljivi izvori energije koju je objavio Ekonomski institut Zagreb (EIZG). Autorice publikacije su Biljana Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) i Ivana Rašić (EIZ).
Velike hidroelektrane
Prema podacima za 2017. u Hrvatskoj su u strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora najveći udio od 77,3 posto imale vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana.
Zatim slijedi energija iz vjetra s 14,5 posto udjela te energija iz biomase sa 7,35 posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora.
U odnosu na 2017. svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe rast u 2018., s izuzećem energije iz Sunca čija se proizvodnja smanjila za 4,83 postotna boda.
Sklopljeni ugovori
U analizi se, među ostalim, ističe kako je od početka uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (srpanj 2007. godine) do kraja 2018. sklopljeno 1 378 ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja na OIE ukupne instalirane snage 956,5 MW.
Inače, izvješće Eurostata navodi kako je 2017. energija iz obnovljivih izvora imala udio od 17,5 posto energije potrošene u Europskoj uniji, što je značajan porast u usporedbi s 2004. kada je taj udio iznosio 8,53 posto.
