Ukupna snaga postrojenja za proizvodnju električne energije u Istarskoj županiji, prema raspoloživim podacima iz veljače, iznosi 231,35 MW. Od toga, 6,1 posto otpada na sunčane elektrane, 0,11 posto na malu hidroelektranu Letaj, dok najveći udio od 93,79 posto pripada Termoelektrani Plomin 2.
Iako TE Plomin sa svojom proizvodnjom zadovoljava ukupnu potražnju poluotoka, problem se javlja kod vršnog opterećenja koje u ljetnim mjesecima zna dosegnuti i 250 MW, izvijestila je Istarska regionalna energetska agencija IRENA.
Premda se stanovništvo, prema popisu iz 2021., smanjilo za gotovo šest posto u odnosu na 2011., potrošnja za električnom energijom u toj županiji u konstantnom je porastu. U odnosu na 2021., kada je potrošnja električne energije iznosila 1 247 GW h, u 2022. uočen je rast potrošnje za 6,4 posto te je ukupna potrošnja iznosila 1 327 GW h.
Uzimajući u obzir najavljeno zatvaranje TE Plomin u 2023., konstantno povećanje potrošnje električne energije i postavljene ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora, postavljanje fotonaponskih sustava nameće se kao jedno od rješenja.
Rangiranje ulaganja
Kako je ova tema sve više u fokusu, na radionici pod nazivom 'Što gradovi i općine mogu učiniti kako bi potaknuli i ubrzali razvoj projekata obnovljive energije na svom području', koja je održana početkom ovog tjedna u Poreču, IRENA je predstavila moguće smjerove razvoja sunčanih elektrana na područjima jedinica lokalnih samouprava.
Naglasivši vječni problem JLS-ova, upravljanje većim brojem zgrada uz ograničena novčana sredstva koja se dodatno raspoređuju na brojne druge potrebe, Andrea Poldrugovac iz IRENA-e ukazao je na potrebu za rangiranjem ulaganja. Tako je moguće utvrditi prioritetna ulaganja vodeći se ukupnim troškovima investicija i rokom povrata.
Sudionicima radionice je kao primjer predstavljena studija koja je izrađena za potrebe Istarske županije, a koja primjenjuje upravo takav "alat za prioritizaciju energetskih ulaganja".
Studijom je obuhvaćeno 65 zgrada pod upravljanjem Istarske županije koje je taj alat rangirao vodeći računa o parametrima posebnim za svaku lokaciju, a dodatno je izvršena i analiza rizika. Utvrđujući takve liste prioritetnih ulaganja, predstavnici JLS-ova utvrđuju optimalnu instaliranu snagu fotonaponskog postrojenja za svaki pojedini objekt, određujući pritom visinu vrijednosti ulaganja, uzimajući u obzir internu stopu rentabilnosti projekta, neto sadašnju vrijednost investicije i diskontirano razdoblje povrata investicije.
Zelene dozvole
U sklopu okruglog stola raspravljalo se i o bespovratnim sredstvima koja su na raspolaganju javnom sektoru za realizaciju ulaganja u fotonaponske elektrane.
Aleksandar Major iz Istarske županije prezentirao je uspješan primjer korištenja bespovratnih sredstava projekta 'Dobra energija - solarna energija za energetsku tranziciju'.
Gradovi i općine mogu potaknuti ulaganja u korištenje Sunčeve energije i osiguravanjem bespovratnih sredstva za sunčane elektrane na obiteljskim kućama.
Tom je prilikom na radionici IRENA naglasila mogućnost za uvođenje dodatnih kriterija koji bi, ako je to u skladu sa strateškim razvojem JLS-a, prednost dali skupinama kojima je otežana mogućnost realizacije takvih ulaganja zbog različitih okolnosti (samohrani roditelji, obitelji s većim brojem djece, starije osobe i sl.).
Dodatno je predloženo razmatranje mogućnosti uvođenja 'zelenih dozvola' za gradnju obiteljskih kuća, koje bi podrazumijevale plaćanje manjeg komunalnog doprinosa u slučaju kada je uz novogradnju planirana i ugradnja sunčane elektrane za vlastite potrebe. Takve zelene dozvole mogle bi se primijeniti i za komercijalne i proizvodne objekte, čime bi se uvelike išlo u susret usklađivanju s novom regulativom REPowerEU koja do 2026. nameće obvezu ugradnje fotonaponskih sustava u sve javne i višestambene zgrade.
Meke mjere
Kao dodatan pozitivan primjer IRENA je predstavila i Akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP) Kršana i Svete Nedelje, kojim je planirano formiranje energetskih zajednica 'Industrijske energetske zajednice Kršan' i 'Energija umjesto azbesta – Energetske zajednice Štrmac, općina Sveta Nedjelja'.
Uspješna uspostava energetskih zajednica omogućila bi članovima izravno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije. Šira uspostava također bi imala utjecaj na smanjenje nabavne cijene energije na dulji rok, tj. članove bi zaštitila od povećanja cijene energenata u budućnosti te svakako postizanje određenog stupnja energetske samodostatnosti.
Zaključno, objavljeno je na stranicama IRENA-e, potrebno je sustavno pristupiti razvoju fotonaponskih sustava na području općina i gradova Istarske županije.
Kada se govori o ulaganjima na objektima u javnom vlasništvu, potrebno je analizirati i odabrati prioritetne objekte za realizaciju integriranih fotonaponskih sustava.
Želi li se potaknuti razvoj fotonaponskih sustava među građanstvom, moguće je to činiti putem mekih i/ili financijskih mjera. Meke mjere podrazumijevaju edukaciju građana, dok financijske mogu imati oblik sufinanciranja takvih ulaganja javnim pozivima i alternativnim modelima poput predstavljenih 'zelenih dozvola' za gradnju ili financiranje strateških energetskih zajednica značajnih za predmetno područje.
