Trećina proizvođača iz obnovljivaca napustila je sustav poticaja

Autor: N.D. Objavljeno: 21.10.2022. 🕜 09:47 Lokacija: Zagreb

Poizvođači koji su raskinuli ugovore s HROTE-om našli su se na meti oporbe zbog ekstraprofita

Vlada najavljuje oporezivati ekstraprofite energetskih kompanija, pri čemu se spominje samo INA-a, međutim u javnosti se počelo postavljati i pitanje oporezivanje ekstraprofita investitora u obnovljivce koji su godinama, dok su cijene bile niske, kao garanciju svojih ulaganja imali sklopljene ugovore s državnim HROTE-om o poticajima. Sada, kad je tržišna cijena iznad njihove ugovorene s HROTE-om, developeri masovno raskidaju te ugovore i ulaze u privatne ugovore o otkupu električne energije (PPA). 

Naime, problem je u tome što ugovori koje je sklopila država (HROTE) nemaju penalizaciju, odnosno ne vežu investitore u fiksnom periodu, dok im istodobno korigiraju otkupnu cijenu energije usklađivanjem s inflacijom, kako bi se ulaganja zaštitila od gubitka vrijednosti. Dakle, postoji mrkva, ali ne i batina. U inozemstvu se, kažu u HROTE-u u takvim slučajevima omogućuje postrojenjima da na godinu dana napuste feed-in sustav, kako bi ostvarili ekstra zaradu, no u Hrvatskoj oni koji su iz sustava poticaja izašli, u njega se ne mogu vratiti, kažu u HROTE-u za Slobodnu Dalmaciju. 

U ugovorima sklapanim prema Tarifnim sustavima iz 2007., 2012. i 2013. nisu predviđene klauzule za prijevremeni raskid ugovora, jer u tim Tarifnim sustavima takva opcija nije ni postojala. Nivelirani trošak proizvodnje iz OIE (LCOE) u vrijeme sklapanja ugovora bio je zatno iznad tržišnih cijena, niti se moglo predvidjeti da će tržište ovako podivljati, a tvorac Tarifa očigledno nije razmišljao o mogućim tržišnim potresima poput ovoga. 

Trećina portfelja

HROTE u Slobodnoj dostavio podatak da je do 20. listopada raskinuto čak 63 ugovora od ukupno 1.299, međutim ne navodi se o kojoj snazi elektrana je riječ, niti o kojoj proizvodnji. Neslužbeno se može čuti da je iz feed-in sustava izašao određeni broj vjetroelektrana, od kojih su neke bile blizu kraja važećeg ugovora s HROTE-om, te polovina svih bioplinskih postrojenja, a svi su sklopili ugovor o otkupu energije s privatnim tvrtkama. 

Radi se zapravo oko trećine ukupnog portfelja u snazi svih obnovljivaca u sustavu, koja ukupno iznosi 1.280,7 MW, što je jako puno. Preciznije, na dan 20. listopada u sustavu poticaja trenutno je 690 MW postrojenja (509 MW instaliranih u 13 vjetroelektrana, 91,3 MW 40 elektrana na biomasu, 21 elektrana na bioplin - 24,8 MW...). Van sustava poticaja trenutno je  590 MW snage, od čega 12 vjetroelektrana snage 472 MW i 27 MW u 23 bioplinska postrojenja. Treba imati na umu da dio proizvodnje nikada nije ni ušao u sustav poticaja pa je tako trenutno 133 MW fotonapona van poticajnog sustava, a 49 MW unutar feed-ina. 

Međutim, upućeni kažu da je sustav poticanja vrlo stabilan, dapače. Dio proizvodnje obnovljivaca koja je objedinjena u Eko bilančnu skupinu prodaje se na burzi CROPEX, a dio proizvodnje je vezan prodajnim ugovorima. Pošto su cijene na burzi proteklih godinu dana bile iznimno visoke, i HROTE je na obnovljivcima dobro zarađivao, osobito dok postrojenja nisu počela napuštati sustav. A tu je i pristojna naknada koju ubire na svaki kWh koju plaćaju mali, niskoneintenzivni potrošači, na razini 0,105 kn/KWh. Prema izvještaju HROTE-a od kraja rujna lani ta je agencija prodavala baznih 60 MWh po prosječnoj ponderiranoj cijeni 121,32 EUR/MWh. 

Sustav poticanja je stabilan

No, pošto su neka postrojenja izašla iz sustava poticaja a njihova proizvodnja je bila ugovorena, bilo je slučajeva kada je HROTE svoje potrebe za energijom morao zadovoljavati kupnjom na burzi, što je u okruženju visokih cijena vrlo financijski opterećujuće. Usmeno postoje razmišljanja još nekih proizvođača vezanih ugovorima da izađu iz feed-in sustava, no to više nije tako atraktivno kao prethodnih mjeseci, jer su cijene na burzama trenutno pale na oko 200-tinjak EUR/MWh. HROTE navodi da će novom Uredbom o poticanju proizvodnje iz OIEK biti uvedene prenalizacija za prijevremeno raskidanje ugovora. 

Osim toga, 6. listopada stupila je na snagu uredba Vijeća EU koja predviđa odoorezivanje ekstraprofita ostvarenog temeljem nastupa na burzama električne energije, kao i ograničavanje cijena za sve inframarginalne tehnologije, u što spadaju i obnovljivci i to na maksimalno 180 EUR/MWh. S tim cijenama proizvođače će se destimulirati da izlaze iz ugovora koje su sklapali s operatorima tržišta energije. 

Nije trebalo dugo čekati reakciju oporbe. Zastupnica Hrvatskih suverenista, ekonomistica Vesna Vučemilović rekla je da je nejasno zašto u ugovorima koje je sklapao HROTE ne postoji klauzula koja brani proizvođačima izlazak iz sustava poticaja. Ona traži penaliziranje onih koji su iz feed-in sustava izašli i sada ostvaruju zaradu na temelju PPA ugovora. 

TAGOVI