Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu je raspravu jučer konačno stavilo Prijedlog Uredbe o kriterijima za provođenje javnog natječaja za energetska odobrenja i uvjetima izdavanja energetskog odobrenja. To je ključan podzakonski propis Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE) kad je riječ o razvoju zelenih projekata a javna rasprava će trajati do 19. lipnja.
Neslužbeno se može čuti da je DORH inzistirao upravo na nekim formulacijama i uvjetima ovog akta, što ne čudi pošto je sektor obnovljivaca već opterećen velikom aferom Krš-Pađene koja još nije do kraja dobila epilog.
Zainteresirana javnost već je kritična vezano za akt na javnoj raspravi, za koje upozoravaju da derogiraju zakone iz prostornog planiranja, zbog čega je prijedlog u jednom momentu "zapeo" u Ministarstvu prostornog uređenja.
Naime, definicija energetskog odobrenja veže samo za zemljišta u vlasništvu države ili JLS, pa će je trebati mijenjati, jer je ona potrebna za sve projekte neovisno o vlasništvu nad zemljom. Ako se ona ne promijeni otvara se mogućnost da se natječaj za EO raspisuje samo za zemljišta u vlasništvu države ili JLS. To je suprotno već utvrđenoj praksi u prijelaznim odredbama ZOTTE-a u kojoj je Ministarstvo dodjeljivalo energetsko odobrenje projektima bez obzira na vlasništvo nad zemljom i bez analize vlasničke strukture zemljišta, a temeljeno na odredbama prostornih planova.
Također, ako ovakva odredba u Uredbi ostane, proizlazi da jedno ministarstvo derogira zakone drugog ministarstva jer bi se mogli potencijalno naći u situaciji da imamo projekte u potpunosti na privatnim zemljištima na kojima nije moguće ishoditi lokacijsku dozvolu bez energetskog odobrenja, a za svrhu rješavanja imovinsko pravnih odnosa za koje je ona prvenstveno I predviđena. Pošto ZOTTE propisuje da je za lokacijsku dozvolu potrebno energetsko odobrenje postoje samo dva moguća rješenja za ovu situaciju, smatra struka.
Imovinsko-pravna pitanja su sporna
Moguće je da se za energetska odobrenja na privatnim zemljištima se dodjeljuje EO isključivo po riješenim imovinsko pravnim odnosima, ali bez uvjetovanja da to bude prije lokacijske dozvole, ili da se energetsko odobrenje izdaje na temelju prostornih planova bez obzira na vlasničke odnose na danom prostoru
Oba načina ne derogiraju zakone iz sfere prostornog planiranja, te lokacijska dozvola može poslužiti svojoj svrsi, smatra struka. Jamstvo ozbiljnosti ponude za iskazane ponude za energetsko odobrenje određuje se na 1,5 eura/kW priključne snage, što struka smatra da bi trebalo podignuti i do 3,5 eura/kW, kako ne bi bilo zloupotrebe. Javni poziv za EO trebao bi po prijedlogu trajati od 30 do 60 dana.
U nacrtu spornim se smatraju izračunavanje ugljičnog otiska postrojenja, jer za to nema verifikacije niti postoje smjernice. Sporna je i točka obuhvata vjetroelektrana tj. udaljenosti vjetroagregata koji su već izgrađeni i planirani, određena na tri kilometra. Investitori će se za energetska odobrenja natjecati međusobno, a ocjenjivat će se po vrlo detaljno razrađenim kriterijima.
Struka osobito spornim smatra kriterij energetske učinkovitosti postrojenja koji se određuje po jedinici obuhvata po hektarima, prema posebnoj računici. Smatra se da se ne potiče primjena najboljih raspoloživih tehnologija već upravo suprotno, što je suprotno principima zaštite okoliša. Nemoguće je utvrditi kolika će biti proizvodnja nekog postrojenja na nekoj površini, niti ima kazne ako se ta proizvodnja ne ispuni, pa bi kriterij trebao biti provjerljiv, jer će u protivnom biti manipulacija.
