U Europi se danas proizvodi 167 TW h ili 15,8 mlrd. m3 bioplina i 26 TW h ili 2,43 mlrd. m3 biometana. Uz to, njihova bi se proizvodnja do 2030. mogla udvostručiti, a do 2050. godine učetverostručiti. To stoji u 'EBA-inom statističkom izvješću za 2020. godinu', u kojem je Europsko udruženje za biomasu (EBA) analiziralo 19 zemalja Europe i što je u njima postignuto na području bioplina.
Uz to, do kraja 2019. godine u Europi je u pogonu bilo čak 18 943 postrojenja za proizvodnju bioplina i 725 postrojenja za proizvodnju biometana. To pokazuje da bi bioplin i bioplin mogli značajno doprinijeti održivost i dekarbonizaciji eneretike. Time bi ujedno ti obnovljivi plinovi trebali još više biti na raspolaganju za primjenu u prometu i industriji i za sustave grijanja.
Proizvodnja biometana u Europi je 2019. u odnosu na prethodnu godinu povećana za 15%, što je najveće takvo povećanje. Pri tome je Francuska najznačajnija zemlja za njegovu primjenu u Europi i ima više od 1000 projekata njegove primjene u raznim fazama ostvarivanja. S druge strane, došlo je i do promjena u tehnologijama proizvodnje biometana, odnosno odmaka od proizvodnje iz energetskih nasada prema proizvodnji iz poljoprivrednih ostataka, biootpada i komunalnog otpada i ostataka iz pročišćavanja otpadnih voda. Tako je tek rijetko postrojenje za proizvodnju biometana nakon 2017. godine bilo izvedeno tako da koristi energetske nasade.
U skladu s time, očekuje se da ukupna proizvodnja bioplina i biometana 2030. godine dosegne 467 TW h, odnosno 44 mlrd. m3 godišnje, objavila je EBA.
