Oko 4800 studenata koji su smješteni u objekte Studentskog doma Stjepan Radić od listopada će grijati geotermalna voda, istaknuto je na završnoj konferenciji projekta 'Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije na eksploatacijskom polju geotermalne vode Zagreb' koja je održana danas u prostorijama Sportskog parka Mladost.
Taj dio Zagreba, točnije, zgrade sportskog kompleksa Mladost i Kineziološkog fakulteta u Zagrebu već grije taj obnovljiv izvor energije. A nakon studentskog doma, geotermalna voda mogla bi biti izvor toplinske energije za buduću Nacionalnu dječju bolnicu Blato te istoimene zagrebačke terme, tj. novo kupalište.
Željka Sladović, direktorica tvrtke Geoda Consulting, koja je nositelj izrade studije i elaborata o rezervama geotermalnog polja Zagreb, ističe kako su u sklopu studije svi postojeći podaci prikupljeni, ponovno obrađeni, a u analizi su bili primijenjeni najmoderniji alati. Integracijom svih tih podataka napravljen je model koji je potom kalibriran s postojećim podacima. "Na temelju modela predložili smo lokacije za bušenje budućih bušotina i povećanje kapaciteta geotermalnog polja Zagreb-1", objašnjava ona, dodavši kako polje zauzima područje nešto veće od 50 km2 i geotermalna ležišta nisu svugdje jednake kvalitete. "U Studiji smo izdvojili zonu najboljih karakteristika ležišta predvidjevši održivu proizvodnju u najboljim vodonosnicima", napominje.
Vulkansko grotlo
Željko Jurilj, direktor tvrtke GPC Instrumentation Process te nositelj isključivih prava na geotermalno polje, kaže kako se prije ovog projekta, koji su bespovratnim sredstvima sufinancirali Island, Lihtenštajn i Norveška, smatralo da je geotermalni potencijal Zagreba manji. Novi softveri koji su upotrebljavani u analizi pokazali su potencijal, tj. teoretsku snagu od oko 150 MW, a pridobivu od oko 120 MW.
Osim topline za studentski dom te, među ostalim, novu dječju bolnicu, on ističe kako je napravljeno idejno rješenje i za Terme Blato koje bi se trebale prostirati na 370 tisuća četvornih metara. Prema njegovim riječima, u tijeku je rješavanje određenih imovinsko-pravnih odnosa i čeka se utvrđivanje cijene zemljišta. Istovremeno, postoji zanimanje ulagača za taj projekt koji bi, prema idejnom rješenju, zapravo trebalo biti veliko geotermalno jezero napravljeno u, naravno, umjetnom vulkanskom grotlu. Projekt bi mogao ugledati svjetlo dana za osam do 10 godina, smatra.
Vladimir Cazin iz tvrtke GPC Instrumentation Process potvrđuje kako je studija koju je izradila tvrtka Geoda izuzetno bitna jer pokazuje puno veći geotermalni potencijal od prijašnjih analiza.
Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te predsjednik Hrvatske udruge za geotermalnu energiju (HUGE), podsjeća kako Zagreb, kao i ostali dio Panonskog bazena u Hrvatskoj ima za 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka. "Dakle, potencijal je kvalitetan i treba ga iskoristiti", naglašava on, dodavši kako se postavlja pitanje zašto se on više ne iskorištava s obzirom na to da je geotermalno polje Zagreb otkriveno još 1977. te stavljeno u funkciju uoči Univerzijade 1987. godine.
"S obzirom na tržišnu ekonomiju i cijene energenata te geoenergetsku krizu i nove ekološke zahtjeve koje je Europska unija stavila pred sebe, sad je pravo vrijeme da se i po elaboratu o rezervama dokazani geotermalni potencijal stavi u veću funkciju", smatra.
