Ove godine je tradicionalni Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin u Opatiji, koji već 38 godina organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), počeo prosvjednom akcijom koju su priredili aktivisti Greenpeacea.
Šest aktivistica Greenpeacea izasle su na početku skupa na pozornicu i razvile transparente s porukama protiv novih plinskih projekta i ulaganja. Poručile su da treba ulagati u obnovljive izvore energije, a ne u fosilna goriva te da je plin uzrok klimatskih promjena. Nakon sat vremena blokade skupa, rad konferencije je nastavljen.
Nakon što je otvorio skup na kojem se okupilo više od 500 stručnjaka iz Hrvatske i brojnih stranih država, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je kako je zbog što veće proizvodnje energije u Hrvatskoj, intenzivirana tranzicija prema obnovljivim izvorima energije te je, uz ostalo, po prvi puta raspisan međunarodni poziv za šest istražnih polja s ciljem iskorištavanja geotermalnih potencijala, a kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirano je u kratkom roku utrostručiti broj solarnih panela koje koriste kućanstva kako bi sami proizvodili energiju za svoje potrebe.
"U sklopu Modernizacijskog fonda vrijednog oko milijardu eura počeli smo s pozivima poduzetnicima kako bi povukli bespovratna sredstva za investicije u konkurentnost. Već je otvoren prvi poziv od 60 mil. eura, kako bi se omogucile nove investicije i konkurentnost. Cilj nam je do 2030. imati više od 2.500 MW novih obnovljivih izvora energije“, istaknuo je Filipović.
Pudić: Glava nam je iznad vode
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić rekao je da se ograničenjem cijena plina pomoglo građanima i gospodarstvu, da su skladišta plina zbog tople zime ostala dobro napunjena, a cijena tog energenta stabilizirana. „Možemo reći da nam je ponovno glava iznad vode“, ustvrdio je Pudić.
Naglasio je da svjetska kao i hrvatska potrošnja ukupne energije po stanovniku raste, a plina i električne energije još više. Obnovljivi izvori su do 2019. pokrili oko 10% potražnje za novom energijom, a u svijetu se još uvijek dosta koristi ugljen. Dok je situacija takva, bit će potreban plin koji stvara puno manje emisije od ugljena i dobra je kombinacija sa obnovljivim izvorima, naglasio je Pudić.
Prema njegovim riječima, svjetske emisije stakleničkih plinova su od 2010. do 2019., unatoč dosta velikog smanjenja u EU, povećane oko 10%, a svjetske emisije će dosta rasti i dalje zbog velikih emisija u Indiji i sličnim zemljama.
On smatra da je upitno koliko će energija ubuduće koštati građane Europe, odnosno da će se, dok god se tehnologija ili energija mijenja sa značajno skupljom, energetsko siromaštvo povećavati.
LNG terminal je već isporučio 5 mlrd. m3
Ivan Fugaš iz LNG Hrvatske naveo je da je LNG terminal u remonta te kako se očekuje da sljedećeg tjedna premaši pet milijardi prostornih metara prirodnog plina isporučenog u transportni sustav. Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić rekao je da će sljedeća sezona utiskivanja, koja će početi krajem tjedna, biti puno jednostavnija u operativnom smislu jer će sezona povlačenja završiti s više od 70 posto popunjenim skladištem.
Član Uprave Ine Miroslav Skalicki rekao je da Rafinerija nafte Rijeka u srijedu ponovo kreće s radom nakon privremene obustave zbog modernizacije pogona. U Rijeci planiraju za nekoliko godina krenuti s proizvodnjom zelenog vodika, koji je potreban za preradu naftnih derivata. Riječ je o zelenom vodiku dobivenom korištenjem sunčane elektrane, koju će izgraditi u rafineriji.
Najavio je i povećanje proizvodnje plina na sjevernom Jadranu čime će se zaustaviti pad proizvodnje zadnjih godina. Razmatraju i mogućnosti za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama na Jadranu kako bi dali dodatni doprinos tranziciji ka zelenoj energiji, a već su završili sunčanu elektranu u Molvama, koja će krajem svibnja biti puštena u pogon, kao druga najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je da je HEP već pokrenuo i realizirao brojna ulaganja u vjetro i sunčane elektrane, do kraja ljeta u pogonu će biti 10 njihovih sunčanih elektrana, a razvija se više od 60 projekta obnovljivih izvora. Oni neće "preko noći" zamijeniti prirodni plin, no plin budućnosti u globalnoj energetici će biti vodik, pa je važno postojeću plinsku infrastrukturu već sada usmjeravati u tom pravcu.
Ministar Filipović je istaknuo kako se, pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu, Europa prilagodila novim okolnostima brže nego što su mnogi predviđali te su u kratkom roku osigurani energenti po pristupačnim cijenama, amortizirani netržišni pritisci na cijene plina i struje i time osigurana stabilnost, zadržana gospodarska aktivnost i naš način života. Također je rekao da su cijene energenata u Hrvatskoj među najnižima u Europi. Pritom je napomenuo kako u sljedećem razdoblju ne očekuje 'divljanje' cijena plina i električne energije te podsjetio da je na europskoj razini ograničena cijena plina koja se sada spustila na oko 40 eura/MWh. Na novinarski upit što se može očekivati sa cijenama energenata ministar je podsjetio da je u posljednjem paketu mjera Vlada donijela odluku da će cijene plina ostati iste za građane, a ograničene su i cijene električne energije, te je poručio da građani stoga ne trebaju strahovati od eventualnog velikog porasta cijena najvažnijih energenata.