Građani nemaju veliku korist od pada cijene plina u Europi

Rezidencijalni kupci plina u Europi nisu imali velikih koristi od pada veleprodajne cijene plina u Europi 2014., objavili su ACER i Council of European Energy Regulators u najnovijem Izvještaju o stanju na tržištu. Cijene struje za kućanstva u EU 2014. porasle su prosječno za 2,6% u odnosu na godinu prije, dok su cijene plina rasle 2,1%. Primjerice, cijena struje u Danskoj više je nego tri puta veća od cijene u Rumunjskoj. Nakon sedam godina potpuno otvorenog tržišta u EU cijene plina su za kućanstva ostale regulirane u 14 država, a cijene struje u 13 država. Cijene energije za industrijske kupce 2014. su se smanjile u odnosu na 2013; cijene struje niže su za 0,2%, a plina za 6%. I dalje, cijene struje za industriju su regulirane u 11 zemalja, a za plin u 10 zemalja. Kupci i dalje nevoljko mijenjanju opskrbljivača, pa je stopa promjene od dominantnog igrača na tržištu prosječno ispod 30%. Izuzeci su Velika Britanija, Belgija i Portugal, potrošači struje u Češkoj i Njemačkoj te potrošači plina u Irskoj i Španjolskoj. Na najrazigranijim tržištima je živahno: stanovnici Berlina i Londona mogu na računu za struju promjenom opskrbljivača uštedjeti 400 odnosno 150 eura godišnje, a na računu za plin ušteda je 400 odnosno 350 eura godišnje između najskuplje i najniže tarife. Potrošači uglavnom uz mjesečne račune ne dobivaju informaciju o potencijalu promjene opskrbljivača. Na tržištima na kojima je zabilježen najveći porast cijena za građanstvo, cijene su rasle na neenergetskim komponentama kao što su porezi i naknade za OIE. Prosječno, u Europi neenergetske komponente računa čine oko 60% ukupnog računa za struju i 50% računa za plin.
Gotovo sve EU zemlje imaju opskrbljivača u obvezi javne usluge za struju, dok za plin (gdje nije potrebna univerzalna usluga) samo pet zemalja nemaju uređen taj segment. Na razini EU otprilike 0 do 2% potrošača biva isključeno zbog neplaćanja računa. Samo u nekoliko EU zemalja potrošači dobivaju mjesečnu informaciju o točnoj potrošnji energije. Veleprodajne cijene plina često su bile vezane uz cijenu nafte iako se ta praksa polako mijenja prema indeksaciji na plinskim hubovima. Funkcioniranje plinskih hubova i njihova likvidnost je bolja, posebno na sjeverozapadu Europe, a integracija plinovoda između Centralne i Istočne Europe i Sjeverozapadne Europe promovirala je tržišno natjecanje. Ako građani na Jugoistoku Europe žele imati koristi od veće integracije tržišta trebaju nastaviti i ubrzati svoje napore, stoji u izvješću.