Kanadski Pulsat Global Capital najavio je da na tom zemljištu planira projekt Krk Energy Hub, koji podrazumijeva faznu gradnju LNG-terminala, TE na plin, pokretanje proizvodnje u Dini, koju namjeravaju kupiti te niz pratećih djelatnosti.
Ako Pulsat uistinu uknjiži zemljište, proizlazi da je država u poziciji da surađuje s njima, želi li graditi terminal na toj lokaciji. "Mi razvijamo svoje projekte od 2008. a tri godine razgovaramo s Hypom o zemljištu. Imovinsko-pravno pitanje bit će riješeno vrlo brzo. Bili smo u kontaktu s LNG Hrvatskom, koja nas je uvijek upućivala da se javimo na natječaje. LNG Hrvatska nema ugovor s nikim i ne znam kako je ta tvrtka dobila sredstva iz EU fondova da razvija projekt koji nije na njezinom zemljištu, ali imamo pravno mišljenje da država ni nama ni Austriji ne može oduzeti to zemljište. Iako je HETA još uvijek vlasnik tog zemljišta, mi imamo određena vlasnička prava. Država nas ne može razvlastiti", kazao je predstavnik investitora, arhitekt Branko Šarčanin na današnjoj konferenciji za medije, naglasivši da je država LNG Hrvatskoj izdala lokacijsku dozvolu za gradnju na zemljištu koje nije njihovo. Šarčanin je pozvao LNG Hrvatsku da im se pridruži u razvoju projekta, jer njihov dosadašnji rad ipak ima određenu vrijednost "iako ne mogu napraviti projekt kakav je njihov", rekao je. Global Pulsat Capital nije se javio na natječaj kojim je država tražila investitora u terminal, iako i oni razmatraju faznu gradnju LNG-a, ali su prijavili LNG Hrvatsku OLAF-u radi navodnih neregularnosti u natječajima. Ti su investitori bili u kontaktu s ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem, a kontakti na višim razinama iako su zatraženi, još nisu ostvareni. Na pitanje u kojoj su fazi s ishođenje dozvola, Šarčanin odgovara da im je blizak inženjerski koncept Adria LNG konzorcija pa planiraju otkupiti njihovu dokumentaciju i revidirati njihovu lokacijsku dozvolu. Za početak, startali bi s kooperativnom isporukom plina, slijedi plutajući terminal, a zatim kopneni terminal kapaciteta 12 do 25 mlrd. m3 plina godišnje. Na terminal bi prvenstveno stizao plin iz SAD-a, kaže Šarčević naglasivši da profitabilan može biti samo veliki kopneni terminal, ne i FSRU, radi brzine istovara plina.
Zanimljivo je da je toj grupi investitora blizak Franjo Luković, bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke, koja je s Allianzom također uključena u mega-projekt. "Ovim projektom želimo repozicionirati Hrvatsku kao važan oslonac diversifikacije opskrbe plina u Europskoj uniji i ujedno ostvariti dugoročan i stabilan izvor prihoda", kazao je Luković pojasnivši da bi od 4,7 milijardi eura investicija hrvatske tvrtke mogle participirati u 1,5 milijardu eura vrijednim radovima. Kanađani Pulsat Global Capital i BSH Group su u priču uključili i neke hrvatske kompanije objedinjene u Croatian Business Group, a to su Pastor, Dalekovod, Končar, IVICOM, EIHP i Siemens. Kao providere tehničkih rješenja spominju razgovore s Dragados Offshore i ARUP Engineering.
