"Redukcija plina za građane naredne zime neće doći u obzir," istaknuo je to Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na panel-diskusiji pod nazivom 'Stanje i trendovi na tržištu prirodnog plina, cijena plina i buduća očekivanja s obzirom na ukrajinsku krizu' u uvodnom dijelu 37. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin.
Skup u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin i ove je godine okupio mnoge predstavnike plinskog gospodarstva iz Hrvatske, ali i inozemstva, čemu se ne treba mnogo čuditi jer je plinska kriza trenutačno u fokusu svih: od političara i donositelja odluke, do gospodarstvenika i građana koje itekako zanima ne samo po kojoj će cijeni plaćati plin, nego i hoće li ga sljedeće sezone grijanja uopće biti.
Skladišta i LNG
U svakom slučaju, ključan dio slagalice kada je riječ o osiguravanju opskrbe plinom europskih zemalja za sezonu grijanja 2022./2023. svakako su plinska skladišta koja moraju biti zapunjena 'do vrha'. Napomenuo je to u uvodnom izlaganju Andrea Stegher, dopredsjednik (i budući predsjednik) Međunarodne plinske unije (IGU) i naglasio kako treba učiniti sve da energetska tranzicija ide dalje, dakako, s plinom koji će to olakšati. Kada je pak riječ o ukapljenom prirodnom plinu (LNG) kao trenutačno najpopularnijem rješenju za smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu (a time i o Rusiji kao dobavljaču energenata), čelnik IGU-a istaknuo je kako trenutačno nema problema s opskrbom LNG-jem, za što su glavni razlog problemi s pandemijom koji trenutačno pogađaju najveće kineske gradove. To je smanjilo potražnju za plinom u Kini pa su se trgovci i njihovi tankeri s LNG-jem uputili prema Europi.
No, kolike god da su cijene plina danas, one bi mogle (pri čemu je ključan kondicional: 'bi mogle') do sljedeće zime još narasti. Istodobno, rastu cijene i svih drugih ključnih sirovina u svijetu, a to je tek početak. Bila su to pak upozorenja Davida Lintona iz britanske konzultantske tvrtle Updata, još jednog od uvodnih govornika na skupu.
Kako osigurati dovoljne količine plina?
S obzirom na to da postojeće hrvatsko skladište plina u Okolima nisu željeli puniti 'tržišni igrači', donesena je odluka o tome kako će ga napuniti država. "To će puno koštati, ali to je ono što u takvim slučajevima mora napraviti država. Za to su već predviđena sredstva. Uostalom, država postoji da bi uskakala u takvim teškim trenucima i rješavala probleme kao što je plinska kriza," napomenuo je državni tajnik Milatić. Pri tome je pojasnio kako će državna energetska tvrtka (koja nije imenovana, ali svi znaju koja je to!) u ime Vlade kupiti plin i utisnuti ga u skladište, dok će za svako daljnje postupanje s tim količinama plina tržišni sudionici morati imati suglasnost kriznog tima. Sve to proizlazi iz ovlasti koje Vlada ima prema Zakonu o energiji. Pri tome također postoji mogućnost da u slučaju većih poremećaja u opskrbi plinom na razini cijele Europe, država plati pa i višestruko preplati i snosi sve posljedice zbog mogućeg zadržavanja plina koji prolazi kroz Hrvatsku za inozemne kupce.
U svakom slučaju, građani će naredne sezone grijanja imati plin i to po cijenama koje su već određene. Slično rješenje je pronađeno i za male tvrtke, dok će probleme u koje bi mogli upasti veliki potrošači, a svakako opskrbljivači, tek trebati riješiti, a rješenje za plin za potrebe toplinarskih sustava, u visokoj je fazi razrade i bit doneseno uskoro. Kada se pak radi o mjerama za smanjenje potrošnje, tu se ponajprije misli na energetsku učinkovitost. Ipak, u stvarnosti nije moguće ograničiti potrošnju plina niti je više naplaćivati kućanstvima koje troše preko mjere (npr. koji se zimi griju na temperature više od 25 °C). "Jedan dio njih sigurno bi se previše bunio i onda bi za to ubrzo pridobio cjelokupnu javnost, a vlast onda mora reagirati kako narod zahtijeva," pojasnio je takvo razmišljanje državni tajnik Milatić (pri čemu je potpuno u pravu!).
Teško do domaćeg plina
Ipak, neko značajnije povećanje domaće proizvodnje plina 'preko noći' nije moguće. Naglasio je to Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje INA-e. Jedan od razlog za to su i dozvole koje se u Hrvatskoj teško ishođuju pa bi to trebalo ubrzati. No, umjesto pet predviđenih, INA će do 2024. godine u pogon pustiti 10 novih proizvodnih bušotina u sjevernom Jadranu. Uostalom, jedna nova bušotina, Ika-B, nedavno je puštena u proizvodnju i povećala ukupnu proizvodnju domaćeg plina za 7%, a puštanje još jedne bušotine predviđeno je uskoro.
Dostupnost LNG-ja na svjetskom tržištu za pokrivanje domaćih potreba ne bi smjela biti upitna, a u proteklih nešto više od godinu dana koliko je terminal u Omišlju u pogonu, nije bilo ispada sustava. To je potvrdio Hrvoje Krhen, direktor operatora terminala, tvrtke LNG Hrvatska. "Hrvatska i naš terminal za LNG postali su izrazito važni," naglasio je potom Marin Zovko, član Uprave Plinacra i naglasio kako je već sve tehnički spremno za gradnju novih plinovoda koji će omogućiti isporuku plina s terminala prema Mađarskoj i Sloveniji. "Pripremljeni su svi projekti i sve dozvole i već bi se sutra, tehnički gledano, moglo krenuti s natječajima za isporuku opreme i izvođenje radova," napomenuo je i dodao kako, ipak, treba osigurati financiranje. No, novi plinovodi mogli bi biti pušteni u pogon već za 2 - 3 godine.
Do sada je šest europskih zemalja, među kojima i Hrvatska, proglasilo 'rano upozorenje' u vezi stanja na tržištu plina. Naglasila je to dr. sc. Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku MINGOR-a u izlaganju koje je uslijedilo nakon održane panel-diskusije. Pri tome je istaknula i kako se kritičnom sezonom na plinskom tržištu sigurno može smatrati sljedeća, 2022./2023., iako neki u Europi misle da bi problema moglo biti i u sezoni 2023./2024. U svakom slučaju, plinska skladišta se svuda ističu kao ključan element plinske infrastrukture, a očekuje se da uskoro za osiguravanje zaliha plina na europskoj razini dobiju isti status kakav sada imaju obvezne zalihe nafte i derivata.
