"Ovim putem potvrđujem kako je HEP, koji drži 10 TW h od ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj koja iznosi 28 TW h, te više od 92 posto tržišta električne energije, osigurao dostatne količine energije. Stoga, nema nikakvih opasnosti od nestašice energenata u Hrvatskoj i to su trenutačne tržišne okolnosti", izjavio je Marko Blažević, direktor Sektora za razvoj plinskog poslovanja u HEP Trgovini, na okruglom stolu o tržištu, regulaciji i pandemiji koji je u sklopu 21. plinarskog foruma održan jučer u Zagrebu.
Sadašnje tržišne okolnosti, nastavio je, ocrtavaju rekordne cijene, enormna volatilnost, dok likvidnosti gotovo nema. A to više nema veze s tržištem, istaknuo je.
"Naime, tome treba pribrojiti i geopolitičke okolnosti jer cijene nevjerojatno reagiraju već na samo jednu izjavu, bez obzira na to je li riječ o ruskom ili američkom predsjedniku, nekom pregovaraču ili predstavniku Europske komisije. To je rezultat upravo smanjenje likvidnosti. Dakle, svi su trenutačno vrlo oprezni i procjenjuju svoje buduće korake", pojasnio je.
Tržišni potresi
Također, nastavio je, primjećuje se kako većina trgovaca na tržištima plina, električne energije, ugljena, nafte i naftnih derivata, uz sve poteškoće s likvidnošću, troškovima poslovanja i osiguravanjem dovoljnih financijskih sredstava, trgovanje seli na burze.
"Dakle, s bilateralnih ugovora poslovanje i trgovina sele na burzu. Zašto? Prema bilateralnim ugovorima, postoje rokovi plaćanja, primjerice, nekoliko dana od isporuke pa, uz datum valute 10 dana nakon toga, otvara se dulje razdoblje od trenutka isporuke do naplate robe. Kod trgovanja na burzi se odmah nakon klika kupuje i prodaje i tada dolazi do plaćanja. Uz ovakve cijene, tržišni izazov je i osiguranje dovoljnih financijskih sredstava koja su potrebna za ta trgovanja", napomenuo je, dodajući kako 1. travnja počinje zajamčena opskrba plinom.
"Kako će to u praksi izgledati, vidjet ćemo. No, mi smo za to operativno spremni i pružat ćemo tu uslugu. Vrijeme će pokazati moguće posljedice. A mi se nadamo da će one biti što manje", rekao je.
Goran Babić, direktor Sektora za plin i naftu u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), naglasio je kako se nada da neće biti još opskrbljivača u poteškoćama koji neće moći podmirivati svoje financijske obveze. "Učinili smo sve što je u našoj moći kako bismo spriječili veće potrese na tržištu", napomenuo je, dodajući kako, naravno, postoje elementi za unapređenje regulacije.
Tarife za distribuciju
Srećko Ezgeta, direktor Gradske plinare Bjelovar i predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore (HGK), kazao je kako je stanje na tržištu alarmantno, izvanredno. "To ostavlja posljedice na cijenu plina za krajnje kupce te na poslovanje energetskih subjekata koji se bave tim energentom", rekao je, naglasivši kako je puno problema u plinskom lancu.
Sustav je ugrožen, ustvrdio je, i to ne samo opskrba u obvezi javne usluge, nego je problem i, primjerice, nelikvidnost koja će se preliti na distributere koji potom neće dobiti svoj dio novca koji im je potreban za poslovanje.
"Nelikvidnost će se vjerojatno preliti i na druge sudionike u lancu", istaknuo je, dodajući kako su problem i tarife za distribuciju koje valja riješiti.
"Neke situacije su apsurdne, ne znam razmišlja li netko o njima. Jer, puno stvari treba riješiti, stanje je dinamično, ne znamo ni koliko će plina biti, traže se plaćanja u rubljima. Potom se to više ne traži. Tako da će biti još puno turbulencija u ovoj godini", napomenuo je.
Energetski miks
U uvodnom dijelu ovog stručnog skupa, koji već tradicionalno organizira tvrtka Energetika marketing, Miroslav Živko, direktor Gradske plinare Zagreb, istaknuo je kako je ta tvrtka prebrodila mnoge krize poput ratova, potresa i pandemiju. "Bez obzira na ovu tešku situaciju i izazovna vremena koja su pred nama, nadamo se da ćemo nekako preživjeti i nastaviti dalje poslovati", rekao je, dodajući kako su i neke krize rezultirale pozitivnim pomacima
"Potres je tako generirao i neke dobre stvari. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine subvencionira sanaciju dimnjaka, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zamjenu kondenzacijskih bojlera, što svakako pozdravljam. Također, pandemiju smo pozitivno iskoristili za značajno povećanje digitalizacije poslovanja. Tako smo, posljedično, unaprijedili naše poslovanje", napomenuo je.
Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, izjavio je kako je potražnja za energijom sve veća, posebice u zemljama istočne Azije. Pritom u energetskom miksu nijedan oblik ne smije isključiti onaj drugi. "Smatram kako će era fosilnih goriva trajati još dugo i potražnja za njima se nastavlja. A tijekom zadnjih pet, šest godina, rezerve ugljikovodika, unatoč velikoj potrošnji, sve su veće", naglasio je.
Uvozni LNG je, prema njegovim riječima, iznimno dobrodošao energent, dok se u Hrvatskoj, dodao je, često zaboravlja i ne proglašava podzemno skladište plina u Okolima strateškim objektom "Međutim, najjeftiniji plin je domaći. Stoga me jako veseli kad više tvrtki u Hrvatskoj najavljuje dodatnu proizvodnju plina na Jadranu i na kopnu – panonskom bazenu. Stoga, te istraživačke aktivnosti u ovoj energetskoj tranziciji, ako govorimo o plinu kao prijelaznom gorivu, itekako će dugo trajati. Posebice jer plin nije samo energent, već sirovina za niz proizvoda, primjerice, umjetnog gnojiva", izjavio je.
"Plinska skladišta u Okolima i novo koje se gradi u Grubišnom polju moraju biti strateška. Država mora imati strateške rezerve kako bi mogla intervenirati u ovakvim izvanrednim situacijama kada nemamo dovoljne količine plina ili su prisutne poteškoće na plinskom tržištu", pojasnio je.
Geopolitički prijepori
Igor Dekanić, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, istaknuo je kako se svijet nalazi usred globalne energetske krize, ponovno nakon 48 godina. Uzroci te energetske krize ponajprije su događaji koji su se zbivali protekle dvije godine tijekom pandemije. U tom razdoblju bila je smanjena potražnja za energijom, posebice tijekom 2020., što je dovelo do snižavanja cijene energenata.
"Međutim, to je rezultiralo i snižavanjem ulaganja u privođenje i ubrzanje eksploatacije novih nalazišta", rekao je.
U tim manjim ulaganjima, nastavio je, leži posljedica pojeftinjenja nafte i plina koja je zamijećena u 2020. godini. "Naime, imali smo posebice jeftin plin. Uoči prošle jeseni imali smo najjeftiniji plin, barem na europskim tržištima, u proteklih 10-15 godina", naglasio je, dodajući kako je to otprilike predigra za ovu krizu koja je slična onoj iz 1973. godine.
"Naravno, i tada, kada su se složili određeni ekonomski uvjeti i pretpostavke, umiješala se geopolitika. Tada, 1973. bio je jedan od ratova između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Sada je taj element ponajprije rast geopolitičkih prijepora između Ukrajine i Rusije potkraj prošle godine, a od veljače i invazija na Ukrajinu", izjavio je.
"Posljedica svega toga su skok cijena nafte i naročito plina. To su prava obilježja energetske krize, u opsegu skoka cijena gotovo kao i prije 48 godina. Pravu krizu, rekao bih, generirao je žestok otpor ukrajinske vojske i naroda te produljeno trajanje rata" kazao je.
"Najnovija energetska kriza, ako rat u Ukrajini potraje, imat će znatne posljedice na sva energetska tržišta, posebice u Europi. Geopolitičke odrednice i potrošnja energije u Europi će se promijeniti kroz diverzifikaciju opskrbe i brži rast udjela obnovljivih izvora i novih tehnologija. Konačno, dulje održavanje visokih cijena nafte i plina, koliko god bilo teško i kupcima i poduzetnicima, zapravo će ubrzati energetsku tranziciju", zaključio je Dekanić.
