Veliko poskupljenje
Udruženje je izračunalo da će komponenta troška nabave plina od 1.travnja ove do 31. ožujka 2023. iznsiti 43,91 EUR/MWh za NCV, ili 133% više nego do tada. Uzevši u obzir trošak nabave plina, tadašnji trošak distribucije i opskrbe Udruženje je izračunalo kako bi se cijene plina za kućanstva u javnoj usluzi (TM1 i TM2) od 1. travnja ove godine kretale u rasponu od 68 do 84 EUR/MWh (NVC), što predstavlja povećanje od 59 do 86%.
Oni pojašnjavaju da se stavka troška nabave plinom temelji na povijesnim podacima i ne odražava stvarni trošak nabave plina. Trenutna tržišna cijena na TTF-u u trenutku slanja dopisa bila je 79,4 EUR/MWh (NCV), što znači da bi opskrbljivači plin kupovali skuplje nego što ga prodaju, a gubili bi po kalkulaciji barem 35,5 EUR/MWh. Kad se gleda samo segment kućanstava, radi se o financijskim gubicima koji premašuju milijardu kuna.
Naglašavaju da u stabilnim tržišnim okolnostima podržavaju daljnju deregulaciju cijena, no ove okolnosti su izvanredne i zato pozivaju da se u prijelaznom periodu od 1. travnja ove do 31. ožujka 2023. tržište vrati na model OVT-a, opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, od kojeg bi opskrbljivači po reguliranim uvjetima kupovali plin za potrebe krajnjih kupaca u kategoriji kućanstva. „To vidimo kao jedino moguće rješenje trenutne situacije. Skrećemo pažnju kako će u suprotnom opskrbljivači u obvezi javne usluge snositi ogromne financijske gubitke, koji će u pitanje dovesti opstanak tih tvrtki i radnih mjesta te u konačnici ozbiljne poremećaje u sigurnosti opskrbe plinom krajnjih kupaca“, kaže Udruženje u dopisu, u kojem traži i da se prolongira odredba prema kojoj plin za nadoknadu tehničkih gubitaka u mreži od kraja lipnja moraju dobavljati na tržištu. Slijedom ovog dopisa HERA je pokrenula informiranje, tražeći niz podataka od dionika na tržištu. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja još nema reakcije, osim što je ministar Ćorić najavio za sada neodređeno povećanje cijene struje i plina.
Uloga opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina
Od 2014.. pa sve do kraja ožujka prošle godine, opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina odlukom Vlade bila je Hrvatska elektroprivreda, koja je za opskrbljivače u obvezi javne usluge na tržištu nabavljala plin i po reguliranoj cijeni ga uz maržu prodavala opskrbljivačima. Oscilacija krajnje cijene po kojoj je OVT prodavao plin opskrbljivačima nije smjela biti velika i iznosila je maksimalno +/-10% godišnje. OVT je tako snosio rizik tržišnih fluktuacija te za potrebe javne usluge vodio brigu o zakupu plinskog skladišta, pokrivanju troškova energije uravnoteženja, zakupu transportnih kapaciteta itd. Država se za ulogu OVT-a odlučila upravo da zaštiti građane od rasta cijene plina na tržištu, tako da je HEP imao financijski lošijih i boljih godina u toj ulozi, ovisno o kretanjima cijena na tržištu. Posebno teška bila je 2018. kada su cijene na spot tržištu porasle od 26-36% u odnosu na godinu ranije.
No tržište tada nije bilo ni izdaleka tako volatilno kao što je postalo uslijed oporavka od pandemije koronavirusa. Cijena plina na burzama od početka prošle godine pa do danas više su se nego upeterostručile.
Krajem 2020. je proveden javni natječaj za opskrbu plinom u obvezi javne usluge, koji je od 33 distributera/opskrbljivača iznjedrio njih 14 koji su se natjecali nižom cijenom opskrbne marže. Uloga OVT-a je ugašena, a tvrtke opskrbljivači plin kupuju na tržišnim osnovama.
