Južna plinska interkonekcija ili povezivanje hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog sustava, kako bi BiH mogla dobivati plin iz Hrvatske, a ne samo preko Srbije, ostaje jedan od najvažnijih projekata Investicijskog okvira za zapadni Balkan, rečeno je u Europskoj komisiji. Projekt je došao u žižu javnosti nakon što je hrvatski predstavnik u BiH odbio da sjedište tvrtke koja će kontrolirati plinovod bude u Sarajevu, umjesto u Mostaru, naglasivši da u upravi nema ni jednog Hrvata, što drži problematičnim, jer je riječ o kritičnoj infrastrukturi.
Podsjetimo, James O'Brien, pomoćnik državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država, založio se prije nekoliko dana u Sarajevu za hitnu realizaciju ovog projekta kojim bi se osigurao još jedan izvor opskrbe plinom iz Hrvatske. A neobično je da je za blokadu izravno optužio Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.
“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prema Hrvatskoj. Želio bi zamijeniti operatora prijenosnog sustava, etabliranu tvrtku u vlasništvu FBiH, koja ima tehničku stručnost, resurse i projektnu dokumentaciju za realizaciju projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom, koja bi bila pod njegovom kontrolom i za svoju političku i financijsku korist. To je cinizam i protivno je javnom interesu”, rekao je OBrien.
Trebalo bi promjeniti upravljačku strukturu BH Gasa
Na ove pozive Čović je jučer odgovorio O'Brienu. Čović ne odustaje od prijedloga da sjedište tvrtke bude u Mostaru, a ne da to bude sarajevski BH Gas, kako predlažu SAD. Napominje i da bi ta tvrtka, kao i BH Gas, bila u vlasništvu FBiH. "Tom tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog niti jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima...", rekao je Čović.
Kako neslužbeno doznaju Nezavisne novine, prije gotovo dvije godine američka je administracija sugerirala partnerima iz FBiH da se promijeni upravljačka struktura BH gasa. Prema njihovim riječima, to bi bilo bolje rješenje, jer smatraju da bi osnivanje nove tvrtke zahtijevalo dosta vremena - za uspostavljanje i praćenje novog poslovanja. Čović, međutim, tvrdi da osnivanje tvrtke u Mostaru neće probiti rokove. Tvrdi da bi projekt, prema planu, bio u funkciji do lipnja sljedeće godine.
“Vrlo sam precizno rekao u svom govoru da nemam luksuz govoriti ono što mi netko sugerira. Naš prijedlog je vrlo jasno napisan. Dostavljen je američkoj administraciji, ali i Vladi FBiH. Napisali su ga stručnjaci prema najvišim energetskim standardima. Želimo se sutra spojiti s njima jer se ovom plinskom interkonekcijom povezujemo s Hrvatskom”, rekao je Čović.
Prema podacima koje si Nezavisne novine dobili od Investicijskog fonda za zapadni Balkan, projekt bi koštao 99,9 milijuna eura, od čega bi EU dala bespovratna sredstva od 1,6 milijuna eura, a američka razvojna agencija USAID dala bi bespovratna sredstva od oko 420.000 eura. a potporu od 400.000 dao bi sam Fond. Uz to, Fond bi još mogao biti spreman, ako iz BiH stigne kvalitetan prijedlog, dati još 20 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bosna i Hercegovina bi trebala osigurati 11,2 milijuna eura vlastitih sredstava, a ostatak bi se tražila od međunarodnih financijskih institucija. Kako doznaju, O'Brien je prošli tjedan u Bruxellesu razgovarao s financijerima kako se od ovog projekta i njegovog financiranja ne bi odustalo. Jer SAD ne želi prihvatiti da se to neće provesti.
Iako ovaj projekt nema financijsku vrijednost za SAD, oni žele da se što više energetskih potreba Europe podmiri iz svih izvora osim iz Rusije.
