Govora je bilo i o plutajućem LNG-terminalu koji bi se trebao graditi na Krku. Očekuje se da će u narednim godinama cijene tog energenta pasti, a ponuda ne tržištu bit će veća. Direktor LNG-Hrvatske Mladen Antunović kazao je da je ta tvrtka primila obvezujuće ponude za kupovinom pet milijardi m3 plina u periodu od pet godina od strane osam kompanija, uglavnom iz regije. Hrvatski udio u projektu i sudjelovanje u investiciji bit će 25%, dok je ostatak ponuđen tržištu. Sedam kompanija zainteresirano je za gradnju terminala, a tri su se iskristalizirale kao ozbiljne. "Trošak terminala mora biti konkurentan. Želimo postići 4 eura/MWh", kazao je Antunović, precizirajući da će Hrvatska pokušati 50% sredstava za gradnju terminala dobiti iz EU fondova, a na isti postotak financiranja računa i Marin Zovko iz Plinacroa. "Problem nije u plinovodu, bilo bi neozbiljno i upitno ako se bez čvrstih garancija krene u gradnju plinovoda vrijednog 300 milijuna eura", istaknuo je Zovko. Alpiqov konzultant Ivica Jakić kritizirao je politiku da nije konzultirala struku vezano za FSRU tehnologiju, a po njemu Hrvatska se već trebala požuriti s LNG-em ako se želi pozicionirati. Tranzit kroz Ukrajinu prestaje 2018., Gazprom hvata pozicije u Sjevernom moru, a projekt Poseidon je opet aktivan pa treba reagirati brzo.
Warlick: Srbija treba opskrbu preko LNG-terminala na Krku
Pomoćnica američkog tajnika za energetiku u Srbiji govorila o politici u plinu
