Nedavna tragedija u Posušju u susjednoj Bosni i Hercegovini, kada je zbog trovanja ugljičnim monoksidom izgubljeno osam mladih života, pokazala je da je pri radu s benzinskim ili dizelskim agregatima za proizvodnju električne energije nužan stalan oprez! To je osobito važno sada, kada se na području Petrinje i Gline u velikom broju slučajeva za nužnu opskrbu električnom energijom unesrećenih u potresu koriste upravo agregati.
Agregat isključivo na otvorenom
Ugljični monoksid je plin bez boje, okusa i mirisa, a može biti smrtonosan već i u manjim udjelima u zraku u zatvorenom prostoru. Zbog toga se agregat koji radi nikako ne smije nalaziti u zatvorenom prostoru koji je na bilo koji način povezan (naslanja se, nalazi se iznad ili ispod) s prostorijama u kojima borave ljudi. Koliko god postoji mogućnost da ga netko nedobronamjeran otuđi (što je gotovo siguran razlog zašto ga ljudi smještaju u zatvorene prostore), ljudski životi moraju biti na prvom mjestu. Stoga agregat uvijek mora biti na otvorenom (doduše, može biti ispod nadstrešnice i sl.), dok otvor za ispušne plinove ne smije biti usmjeren prema objektima u kojima borave ljudi.
Iskustvo pokazuje da su upravo neznanje i nestručnost glavni razlozi nesretnih slučajeva povezanih s radom agregata. Za to su najtužniji primjeri nedavni iz Posušja, ali i onaj od prije par godina iz Njemačke, gdje su se također otrovali mladi na zabavi. Razmjerno nedavno se pak dogodio i slučaj grubog zanemarivanja propisa i zdravog razuma, kada je agregat bio ugrađen u potpaljublje turističkog broda, zbog čega su teško stradali talijanski turisti.
No, osim pozornosti u vezi zaštite od ispušnih plinova agregata (među kojima je najopasniji upravo CO), pri radu s njima mora se voditi računa i o zaštiti od požara i od električnog udara. Za početak, poštivanje uputa za uporabu (koje u obliku piktograma u pravilu stoje na uređaju) trebao bi biti dovoljan preduvjet za sprječavanje nesreća.
Monoksid vreba i iz oštećenih dimnjaka
Na područjima Sisačko-moslavačke županije i drugih općina i gradovima u kojima je došlo do oštećenja u nedavnom pa i u potresu u Zagrebu na proljeće treba imati na umu da oštećen dimnjak također može dovesti do trovanja s CO. Naime, dimnjak može biti oštećen čak i ako se to izvana ne vidi, a što dovodi do ometanja odvoda dimnih plinova i njihovog povrata u prostoriju. To vrijedi za bilo kakve dimnjake i ložišta na koja su spojeni: plinska, na kruta goriva ili na loživo ulje.
S druge strane, u normalnim uvjetima rada dimnjaka i ložišta koje je na njega priključeno do trovanja s CO najčešće dolazi u slučaju primjene plinskog atmosferskog kotla (koji za svoj rad troši zrak iz prostorije u kojoj je smješten) ili pak kotla na kruta goriva ili kamina.
Dakle, u slučaju sumnje na neispravnost dimnjaka zbog djelovanja potresa, odmah treba pozvati nadležnog dimnjačara da provjeri njegovu ispravnost, odnosno prohodnost dimovodne cijevi za dimne plinove i nepropusnost samog dimnjaka prema van. Time će se osigurati da u prostorije u kojima borave ljudi ne dospije opasni CO.
