Plinski i naftni krvotok Europske zajednice, kasnije Europske unije izgrađen je na višedesetljetnoj suradnji Istoka i Zapada.
Ovisnost koju je u tom smislu EU razvio prema Ruskoj Federaciji bila je toliko snažna i financijski privlačna da ni upozorenja zapadnih partnera iz osamdesetih godina prošlog stoljeća i nedavnih kriza iz 2009., odnosno 2014. u Ukrajini nisu usporile ili ograničile tok novca i energenata. Primjerice, već 2015., unatoč političkim proklamacijama i obećanjima iz prethodne godine, ekonomska razmjena EU-a i Rusije nadmašuje sve rekorde.
Posljednjih godina (počevši od jeseni 2021.) EU je suočen s posljedicama izostanka strateškog promišljanja u vezi energetske sigurnosti, odnosno pretjeranog oslanjanja na jedan izvor energenata.
Više o tome moguće je pročitati u članku dr. sc. Mihaela Mudrića, izv. prof. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je objavljen u novom broju stručnog časopisa EGE. Također, o tome je bilo riječi i na 23. Plinarskom forumu koji je održan nedavno u Zagrebu u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING.
Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.
