Zbog sve više upita građana u vezi s oštećenjima dimnjaka nakon potresa u Zagrebu i primjene dosadašnjih rješenja za grijanje i pripremu potrošne tople vode (kotlova, bojlera) koja ni ranije nisu bila u skladu s današnjom razinom tehničkog razvoja, Gradska plinara Zagreb ponovno upozorava na problematiku primjene tzv. atmosferskih plinskih kotlova, a posebice u kombinaciji sa starim dimnjacima od opeke.
To su kotlovi ('bojleri') koji zrak za izgaranje za svoj rad uzimaju iz prostorije u kojoj su smješteni (tzv. plinska trošila vrste B), što pri određenim okolnostima može dovesti do povrata dimnih plinova iz dimnjaka i trovanja ugljičnim monoksidom.
Dimnjaci od opeke su opasni
U potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu su srušeni ili urušeni u pravilu dimnjaci zidani opekom, što je bila tehnika gradnje dimnjaka prije 60 i više godina. No, vezivo opeke je s godinama oslabilo i one danas jednostavno ispadaju iz dimnjaka. Pri tome čak i nisu toliko opasni dimnjaci koji su se urušili, jer to i sami korisnici vide i u velikom broju slučajeva su već pristupili sanaciji. Najviše su stoga opasni dimnjaci koji su izvana u redu, ali su se iznutra urušili, a pogotovo su opasni oni koji su i iznutra u redu, ali će opeke iz svojih ležišta ispasti za mjesec ili dva. Dakle, opasni su svi dimnjaci od opeke pa i oni koji se čine ispravnima!
Na taj problem GPZ svoje korisnike također već godinama upozorava.
Smrtonosna kombinacija: oštećeni dimnjaci, nape, ventilatori i PVC stolarija
Veliku opasnost pri primjeni atmofserskih plinskih kotlova, osim starih i neispravnih dimnjaka, predstavljaju i kuhinjske nape, ventilatori i tzv. PVC stolarija koja onemogućava dovod svježeg zraka izvana u prostorije. U takvim slučajevima postoje dva rješenja, ovisno o tome jesu li pri tome istodobno oštećeni (srušeni ili urušeni) dimnjaci ili nisu.
Rješenje kada dimnjaci nisu oštećeni
Svi korisnici koji imaju atmosferske plinske kotlove koji su spojeni na klasični dimnjak od opeke koji je i dalje ispravan kod primjene kotla moraju se pridržavati sijedećeg:
• isključiti kuhinjsku napu i ventilator iz uporabe, odnosno onemogućiti njihov istodoban rad s plinskim kotlom
• pri kupanju i tuširanju obvezno imati otvoren prozor
• u vrata kupaonice (gdje se atmosferski kotlovi najčešće nalaze) ugraditi ventilacijske rešetke (površine 2 × 150 cm2)
• dvaput godišnje provest pregled dimnjaka (mora ga obaviti ovlašteni dimnjačarski koncesionar)
• jednom godišnje provesti servis plinskog bojlera (mora ga obaviti obučeni i ovlašteni serviser).
Ako se korisnici pridržavaju tih uputa nemoguće je da se dogodi povrat dimnih plinova i trovanje ugljičnim monoksidom!
U pravilu, korisnici atmosferskih kotlova to znaju i tako postupaju, a pogotovo u zadnjih 12 godina, od kada je GPZ na svojem distribucijskom području uveo zapisnike u kojima su upozorenja kod zamjena plinomjera. Zbog toga trovanja s CO u pravilu nisu tako česta na ukupan broj korisnika.
Rješenje kada su dimnjaci srušeni ili oštećeni
Osjetnik dimnih plinova nije pouzdano rješenje
Osjetnik dimnih plinova bi dao 100% osjećaj sigurnosti korisniku, no on bi reagirao u jednom od deset slučajeva povrata dimnih plinova, odnosno CO. Zbog toga ga pravila struke i stručni propisi ni ne preporučuju.
Naime, u 9 od 10 slučajeva trovanja s CO glavni uzrok je rad kuhinjske nape ili ventilatora u isto vrijeme s radom atmosferskog plinskog kotla. Tada do povrata dimnih plinova dolazi u kružnom presjeku (poput tunela) promjera oko 30 cm i takvi dimni plinovi jednstavno zaobilaze osjetnike u samom uređaju, ali i osjetnike koji su postavljeni na zidu. Dakle, osjetnik bi morao biti postavljen upravo na putu tih dimnih plinova, što je nemoguće pretpostaviti. Također ostaje i pitanje kvalitete i atesta osjetnika, ali i trajanje njegove baterije.
