Riječ je, naime, o vrlo složenoj djelatnosti koja zahvaća svaku poru modernog društva, počevši od najmlađeg člana u kućanstvu, preko nadležnih državnih tijela, institucija i jedinica lokalne samouprave, do gospodarstva, tj. komunalnih tvrtki. Šlag na vrhu te torte svakako su ciljevi Europske unije koje nijedna članica nipošto ne smije zanemariti.
U Hrvatskoj se trenutačno odlaže oko 70%, a obrađuje oko 30% otpada. Ciljevi koje moramo postići, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, bitno su drugačiji.
"Do 2020. godine moramo ispuniti cilj odvajanja i recikliranja 50% otpadnog papira, metala, plastike i stakla te odvajanja, recikliranja i materijalne oporabe 70% građevnog otpada. Izmjene i dopune europskih direktiva iz 2018. koje se odnose na otpad donose više i zahtjevnije ciljeve za smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja otpada do 2035. i to odvajanje 65% otpada i odlaganje 10% otpada. Nova obaveza je i odvajanje i recikliranje biootpada do 2023. godine. Uz to, Hrvatska će morati sukladno europskim propisima donijeti i provoditi mjere kojima se smanjuje nastanak otpada od hrane u primarnoj proizvodnji, u preradi i proizvodnji, u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, u restoranima i na mjestima na kojima se poslužuje hrana te u kućanstvima tako da se otpad od hrane smanji za 50% do 2030. godine", objašnjavaju u Ministarstvu.
Dugogodišnja obveza
Hrvatska ima još jednu važnu obavezu koja se odnosi na odlagališta otpada, a koja je određena u Pristupnom ugovoru EU-u te je prenesena u zakonodavstvo (Zakon o održivom gospodarenju otpadom). Odlaganje otpada i uvjeti koje moraju ispuniti odlagališta u članicama su definirani u Direktivi o odlagalištima otpada. Hrvatska se tako obvezala smanjiti količine biorazgradivog i drugog otpada koji se odlaže na odlagališta te da sva odlagališta do 31. prosinca 2018. godine moraju ispunjavati uvjete iz Direktive.
"S obzirom na to da u navedenom roku odlagališta otpada u nas nisu bila usklađena s Direktivom, donesena je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta s ciljem usklađenja svih odlagališta otpada u Hrvatskoj s propisanim uvjetima u definiranom roku i zatvaranje odlagališta koja ne mogu biti usklađena s propisanim uvjetima. Dakle, zatvaranje odlagališta otpada je dugogodišnja obveza kako Hrvatske tako i svih jedinica lokalne samouprave. U ovom trenutku pratimo provedbu Odluke i pomažemo jedinicama lokalne samouprave u njenoj potpunoj realizaciji. Kako bi se omogućilo ostvarenje ovih vrlo ambicioznih ciljeva u sektoru otpada, povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja, Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva Europske unije iz Kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 2,8 milijardi kuna", kažu u Ministarstvu.
Odvajanje korisnih sirovina
Ono što će popraviti okolišnu sliku Hrvatske te dotjerati ovaj sektor je izgradnja centara za gospodarenje otpadom (CGO) – složenih postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada. Oni se projektiraju u svrhu ostvarenja ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom 2017. - 2022. za unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom, povećanja obrade miješanog komunalnog otpada i smanjenja odlaganja otpada na odlagališta.
"Izgradnjom CGO-a ispunjava se propisani cilj da se na odlagališta otpada mora odložiti manje od 25% količina proizvedenog komunalnog otpada koji mora biti prethodno obrađen. Pojednostavljeno, Hrvatska razvija i mora primarno razvijati sustav odvajanja korisnih sirovina iz otpada, razvijati reciklažnu industriju i u konačnici smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada što je više moguće. No, kako miješani komunalni otpad još uvijek proizvodimo i uvijek će ga se u nekom postotku proizvoditi, moramo osigurati njegovu obradu prije konačnog odlaganja. I članice EU-a s najvišim postocima reciklaže također imaju postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada", napominju u MZOE-u.
Važno je naglasiti kako su u funkciji i operativnom radu već dva CGO-a: Marišćina za Primorsko-goransku i Kaštijun za Istarsku županiju. "Nadalje, četiri CGO-a imaju potpisane ugovore za sufinanciranje europskim sredstvima i u fazi su projektiranja ili izgradnje. To su CGO-i Biljane Donje za Zadarsku i dio Ličko-senjske županije, Bikarac za Šibensku, Lećevica za Splitsko-dalmatinsku i Babina Gora za Karlovačku te dijelove Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. K tomu, dva CGO-a imaju pripremljenu dokumentaciju te se očekuje odobrenje za sufinanciranja europskim sredstvima – Lučino Razdolje za Dubrovačko-neretvansku i regionalni CGO Piškornica za Krapinsko zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju. Za tri CGO-a su odobrena europska sredstva za izradu studijsko-projektne dokumentacije. Riječ je o CGO-ima Zagreb za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Orlovnjak za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku i Šagulje za Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i dio Sisačko-moslavačke županije", ističu u Ministarstvu.
Bez termičke obrade
Dakle, razvoj centara je u različitim fazama te će posljednja tri CGO-a koja tek ulaze u izradu studijske dokumentacije biti financirana u sljedećem programskom razdoblju 2021. - 2027. godine.
"S obzirom na to da dio centara tek odabire i razvija tehnologiju ne mogu se predvidjeti iznosi", ističu u MZOE-u, dodajući kako se svi projekti izgradnje CGO-a planiraju sufinancirati europskim sredstvima s otprilike 70%, zatim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (18 - 19%) te županija i jedinica lokalne samouprave (ukupno 10%).
U MZOE-u naglašavaju i kako suvremeni sustav gospodarenja otpadom znači da je otpad sirovina, a čini ga sprječavanje nastanka, odvojeno sakupljanje, oporaba, recikliranje ili obrada što zahtijeva odgovarajuću infrastrukturu koja uključuje centre za gospodarenje otpadom, ali i sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta koja nisu usklađena s propisima.
"Uz navedeno, treba spomenuti edukaciju i informiranje građana koja je neophodna za uspješno funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom kao dijela kružnog gospodarstva. Takav sustav znači i troškove koji su svakako viši od onih na kakve smo navikli proteklih 50-ak godina kad se otpad odbacivao na neuređena smetlišta", ističu u MZOE-u, dodajući kako Planom gospodarenja otpadom nije predviđena izgradnja nijednog postrojenja za termičku obradu otpada.
