Fotonaponski sustav je ugrađen u dva kućanstva u mjestu Gornja Mlinoga u kojem dvojica muškaraca žive bez struje već 15 godina, kao i jednoj invalidnoj umirovljenici, koja se teže kreće. Električnu energiju tako je dobio i muškarac koji živi u napuštenoj školi te čini jedino kućanstva u selu Borovita. U selu Segedin Donji fotonaponske panele je dobila obitelj Ognjenović, koja je zbog siromaštva i neprimjerenih uvjeta života ostala bez dvoje djece koji su smješteni u udomiteljsku obitelj.
Ognjevovići su za Telegram.hr ispričali da im je drugo dijete oduzeto prije par mjeseci, a sada kad su dobili električnu energiju planiraju se angažirati da im Centar za socijalnu skrb vrati djecu.
Ideja za ovu vrst pomoći javila se lani, kada su u Zelenoj akciji počeli razmišljati kako obilježiti 30 godina postojanja, a kako kaže voditeljica projekta Marija Mileta, htjeli su da to bude nešto što će imati pozitivan učinak na zajednicu te da ujedno bude svojevrstan 'statement' o njihovim stajalištima i radu. Humanitarni karakter ujedno je i upozorenje o problemu energetskog siromaštva u Hrvatskoj.
Darežljivi donatori
Početni cilj koji su si zadali bilo je donijeti električnu energiju u pet kućanstava, no pokazalo se da su premašili cilj i solarne panele dobilo je šest kućanstava. Osim što sada mogu upaliti svjetlo i ne biti pod svijećama u večernjim satima, također konačno mogu stavljati hranu u frižider, gledati TV ili slušati radio. Dakle, sada su im zadovoljene neke temeljne životne potrebe, a ujedno su samodostatni što se tiče električne energije.
Na platformi GoGetfunding pokrenuta je akcija prikupljanja novca za izgradnju fotonaponskih kroz koju je prikupljeno 102.000 kuna koju je uplatilo oko 500 donatora. S ugradnjom se trebalo krenuti odmah, ali proces se odužio zbog pandemija koronavirusa.
Kako su se pojedine kuće razlikovale, sume nisu ujednačene, no svaki sustav je koštao oko 13.000 kn uz dodatne troškove ovisno o tehničkim potrebama.
Intalacije sustava su proveli sami odnosno stručnjak iz Zelene akcije uz pomoć ostalih kolega. Za svaku instalaciju je trebalo oko dva dana.
„Sami radovi jesu fizički zahtjevniji, posebno jer je pristup nekim krovovima bio otežan ili su bili u lošem stanju, no nisu nemogući te smo jako dovoljni postignutim rezultatima.
Vjerojatno je najveći izazov bio taj što su i ostali uvjeti u kojima ljudi žive loši, odnosno ljudi žive u derutnim kućama uglavnom bez potrebnih instalacija i s lošim krovovima. Stoga je svaka instalacija bila drugačija i imala svoje izazove zbog stanja u kojem su kuće. Jako smo zadovoljni postignutim rezultatima“, kaže Mileta.
Traži se sustavna promjena
U Zelenoj akciji kažu da im se nakon provedene akcije počelo javljati još ljudi koji žive bez električne energije iz drugih dijelova Hrvatske, ali trenutno nemaju planova za dalje, jer su tek završili s akcijom a priprema za crowdfunding dugo traje. Namjeravaju nastaviti suradnju s inicijativom „Ljudi za ljude“ te vršiti pritisak na državu da konkretno pomogne energetski siromašnim građanima. „Smatram da stvari treba mijenjati na sustavnoj razini. Ovakve i slične humanitarne akcije su odlična prilika za osvještavanje šire javnosti o problemima i mogućnostima rješavanja energetskog siromaštva, a energetska učinkovitost tu treba biti prvi korak. Treba više ulagati u decentralizirane sustav za proizvodnju energije, a kako je rekla pučka pravobraniteljica, socijalne naknade za rješavanje energetskog siromaštva bi trebalo mijenjati jer rješavaju posljedice, a ne uzroke, dakle treba raditi na podizanju energetske kvalitete domova“, upozorava Marija Mileta.
Više od 5.000 naših sugrađana živi bez električne energije
Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj velik je problem – prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku iz 2017. bez električne energije živi 5.038 u 2.537 stanova, a dodatno, 7,4% građana živi u kućanstvima u kojima si tijekom zimskih mjeseci ne mogu priuštiti adekvatno grijanje. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je u svom Izvješću za 2019. istaknula da iako se pojam energetskog siromaštva nalazi u Zakonu o energetskoj učinkovitosti, njezina preporuka iz 2018. o uspostavi sustava mjera i praćenja energetskog siromaštva nije bila provedena. To bi značilo da u Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane, kao ni metoda za definiranje i praćenje energetskog siromaštva, niti regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Država u svojim planskim dokumentima spominje korištenje obnovljivaca na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, ali samo tamo.
