Energetska infrastruktura pod pritiskom naknade za služnost na cestama

Autor: Nina Domazet Objavljeno: 12.03.2024. 🕜 13:05 Lokacija: Zagreb
  • Snopovi novčanica 50 eura (izvornik: Marc Dietrich / Shutterstock, 2007.)

• novac, euro, financije
    Izvor: Marc Dietrich / Shutterstock

Energetske djelatnosti ni u nedavnim izmjenama Zakona o cestama nisu uspjele izboriti izuzeće od obračuna visoke naknade za služnost na cestama. Njihov argument da je riječ o monopolima i koncesijama te reguliranoj, a ne tržišnoj djelatnosti, Ministarstvo pomorstva prometa i veza nije uvažilo pa je sada samo pitanje trenutka kada će se namet morati prebaciti na krajnje potrošače energije.

Izmjenama Zakona o cestama iz 2022. za svu energetsku infrastrukturu – prijenos i distribuciju električne energije, toplovode i parovode, naftovode i plinovode – određena je obveza plaćanja naknade za služnost Hrvatskim cestama, autocestama i županijskim cestama. Ta naknada, za koju su računi već stižu, nije mala – iznosi nekadašnje 2,10 kn po dužnom metru infrastrukture, sve do maksimalno 5 kn/m2, ovisno o vrsti infrastrukture i je li smještena ispod autoceste ili ostalih javnih cesta.

Ako se bude primjenjivala na sve što je 'zakopano' pod ceste, u Hrvatske i županijske ceste i autoceste po toj osnovi stizat će milijuni kuna namijenjeni boljem održavanju prometnica. No, tvrtke u energetici jako su zabrinute zbog primjene novog zakona, jer većina njihove infrastrukture položena je u cestovnim koridorima, gdje i treba biti. Riječ je o tisućama kilometara energetskih kabela i cjevovoda, a ako će s vremenom morati platiti naknadu na sve što je doista pod zemljom, kažu da mogu 'staviti ključ u bravu'. Traže da im se to prizna kao opravdani trošak jer njihova djelatnost je regulirana, a ne tržišna, a u tom slučaju – to će platiti kupci energije, isti oni koji iz cijene goriva, poreza i plaća već dominantno i financiraju cestovnu infrastrukturu

 
Značajan namet treba refundirati

 

To je porez, i to drakonski a mi smo 'protočni bojler'. Očekujemo od energetske regulatorne agencije da to anticipira i izrazi kao opravdani trošak u našem poslovanju. Upozoravali smo u javnoj raspravi da je naknada nepravedna. Riječ je o komunalnoj infrastrukturi koncesionara, koji ne obavlja tržišnu nego reguliranu uslugu, ali taj nam argument nije usvojen“, rekao nam je jedan distributer plina rezignirano. U koncesiji koju plaćaju za distribuciju plina uključeno je i pravo služnosti, a u djelatnosti distribucije ne postoji konkurencija, alternativni distributer na kojeg se kupac može priključiti, ali ni to zakonodavcu nije bio dovoljan argument da usliša izuzeće za energetsku infrastrukturu.

Drugi distributer s kojim smo razgovarali račun za prošlu godinu dobio je za noviju infrastrukturu koju je položio pod zemlju, jer se podaci nisu do kraja usklađeni. Od 700-tinjak kilometara njihovih plinovoda barem 500 km je u cestovnom koridoru. Striktna primjena te naknade za njih bi značila račun od pet milijuna kuna, a ukupni prihod im je samo 11 mil. kn, rekao nam je, želeći ostati anoniman. Onoga trena kad se usklade podaci iz zemljišnih knjiga i geodetskih snimaka, vidjet će se pravi razmjeri ovog problema.

Izvor: B.L.
 
Uzalud prema zakonodavcu

 

Već duže vrijeme u energetskom sektoru vlada nezadovoljstvo Zakonom o cestama, kojem je cilj naći novi izvor financiranja održavanja prometnica, a prilika za izmjene uočila se prošle godine. U javnom savjetovanju za izmjene tog zakona oglasile su se brojne energetske tvrtke sa svojim primjedbama, ali krajem prosinca 2023., kada je objavljeno izvješće sa savjetovanja, postalo je jasno da neće biti iznimaka za energetsku infrastrukturu. Jedini koji su izborili iznimku su vodoopskrbne tvrtke. Nije pomogla ni ocjena Ustavnog suda iz prosinca 2022., koji je zaključio da oslobođenje od plaćanja naknade ne bi bilo nezakonita državna potpora, niti bi narušilo tržišno natjecanje, ako nije riječ o subjektima koji obavljaju komercijalnu djelatnost.

Pošto je riječ o reguliranim, a ne tržišnim djelatnostima, Hrvatska energetska regulatorna agencija prije ili kasnije morat će to uzeti u obzir pri izračunu tarifa. Drugim riječima, krajnja cijena energije potrošačima trebala bi biti povećana s te osnove. 

Izvor: HEP

 

Naime, te 2022. ukinuto je oslobođenje od plaćanja naknade za služnost na javnoj cesti, koje je prethodno postojalo temeljem Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/11), prema kojima su energetske djelatnosti bile oslobođene od plaćanja naknade za uspostavljeno pravo služnosti. Tvrtke su stoga dužne sklopiti ugovore s Hrvatskim cestama i županijskim upravama za ceste i velika većina takve je ugovore i sklopila, međutim mnogima nije jasno hoće li morati plaćati samo za novije položene infrastrukturu ili i onu od ranije. Neslužbeno se može čuti da se mnogi uzdaju da će trebati vrijeme da se usklade sve zemljišne knjige kako bi se upisala sva infrastruktura ispod njih.

 
I nova i stara infrastruktura pod naknadom

 

Hrvatske ceste smo pitali da nam pojasni vrijedi li naknada samo za noviju energetsku infrastrukturu ili i onu stariju. „Naknada za osnivanje prava služnosti se obračunava i naplaćuje za svu položenu infrastrukturu u cestovnom zemljištu, neovisno o tome da li se radi o starijoj ili novijoj infrastruktri.“, odgovoreno nam je u Hrvatskim cestama koje su detaljno pojasnile i proceduru.

Prije sklapanja ugovora o osnivanju prava služnosti na javnoj cesti, budući ovlaštenik služnosti je, između ostale potrebne dokumentacije, dužan dostaviti Hrvatskim cestama d.o.o. (upravitelju državnih cesta) točan izračun površine služnosti potpisan od strane ovlaštenog geodete  te izvod iz katastarskog plana gdje je ucrtana trasa buduće položene infrastrukture. Ovlaštenik služnosti se obvezuje po dovršetku izgradnje vodova, odnosno polaganja infrastrukture u cestovno zemljište, temeljem odredbe ugovora o osnivanju prava služnosti, dostaviti Hrvatskim cestama d.o.o. projekte izvedenog stanja izgrađene infrastrukture u cestovnom zemljištu u digitalnom vektorskom obliku ili temeljem Pravilnika o katastru infrastrukture (NN 77/21) dostaviti podatke iz Katastra infrastrukture o položaju izgrađene infrastrukture s imenima i adresama vlasnika i upravitelja infrastrukture.“, stoji u odgovoru na naš upit.

Izvor: Gordana Sermek / Shutterstock
Ugovori s Hrvatskim cestama

 

Hrvatske ceste od početka 2012. do kraja siječnja ove godine sklopile su 1.214 ugovora i pripadajućih aneksa ugovora o pravu služnosti u djelatnosti energetike, a od tog broja 532 ugovora sklopljeno je od 2022. Kako doznajemo ugovori su zaključeni sa 108 tvrtki tj. korisnika, a ukupna godišnja naknada koja se od njih potražuje je 220.292 eura bez PDV-a. U prosincu 2023. temeljem Ugovora, ali bez anaksa izdano je 755 računa s ukupnom naknadom od 163.389 eura bez PDV-a za period 4. siječnja do 31. prosinca 2023.

Hrvatske ceste su i dalje u intenzivnom postupku pozivanja svih korisnika, koji još uvijek nisu zaključili ugovor o osnivanju prava služnosti za dostavu podataka o postavljenoj infrastrukturi u cestovnom zemljištu. Ukratko, cilj Hrvatskih cesta je precizno evidentirati svu položenu infrastrukturu na cestovnom zemljištu, te za isto korištenje obračunati zakonom propisanu naknadu.

Koliko bi poskupljenje energije s osnova naplate naknade služnosti na cestama trebalo biti, još nije jasno, ali evidentno je riječ o opravdanom trošku poslovanja koji bi se trebao izraziti u tarifi, što je već trebalo biti učinjeno, jer računi su stizali i retroaktivno. Iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) nam je odgovoreno da su metodologijama propisani operativni troškovi poslovanja. „U vezi s troškom naknade za osnivanje prava služnosti, HERA će proanalizirati utjecaj troška naknade za služnost na javnoj cesti na tarifne stavke za distribuciju/prijenos/transport“, odgovoreno je iz HERA-e.

 
HEP ODS i HOPS pod pristikom

 

Na službeni upit Hrvatskoj elektroprivredi u kojoj mjeri će to pogoditi njihovo poslovanje te koje su projekcije, ni nakon dužeg čekanja nismo dobili odgovor.

Međutim, u javnoj raspravi o izmjeni Zakona ističu se reagiranje HEP-ODS-a HOPS-a koji su tražili izuzeće. HEP ODS je istaknuo da ne postoji konkurencija u pružanju usluga energetske mreže. Distribucija i prijenos energije su infrastrukturne usluge u kojima ne postoji paralelna infrastruktura na koju se korisnik može, svojom slobodnom voljom priključiti. Korisnici mreže na uslužnom području nemaju mogućnost izabrati između više operatora mreže, već mogu koristiti usluge, odnosno mrežu samo jednog operatora sustava na uslužnom području - vlasnika energetske mreže na tom području, a jedini takav na hrvatskom teritoriju je HEP ODS.

Izvor: HEP ODS

 

Kao rezultat plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta Hrvatska energetska regulatorna agencija morati će ove novouvedene troškove priznati operatorima distribucijskih sustava kao opravdani trošak poslovanja, te im podići tarife za distribuciju energije, što će u konačnosti rezultirati povećanjem cijene energije svim građanima i gospodarskim subjektima priključenim na elektroenergetski distribucijski sustav u RH.“, zaključio je HEP ODS.

O nelogičnostima je u javnoj raspravi govorio i HOPS.

Ratio legis Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama je da se ukloni eventualna diskriminacija između poduzetnika koji su dužni plaćati naknadu i onih koji tu naknadu nisu dužni plaćati. Međutim, budući da se radi o specifičnoj djelatnosti, od državnog interesa, u kojoj ne postoji konkurencija, smatramo da takav ratio legis nema opravdanja u slučaju djelatnosti prijenosa električne energije i predstavlja neopravdan namet. U pogledu diskriminacije treba navesti i da HOPS do sada u niti jednom slučaju osnivanja prava služnosti ne plaća pravo služnost na godišnjoj razini kako to predviđaju ove izmjene, već jednokatno. Ovakvim pristupom upravitelji cesta stavljaju se u povoljniji položaj od ostalih vlasnika/upravitelja poslužnih nekretnina na kojim postoji prijenosna mreža, a HOPS u nepovoljniji položaj što je paradoksalno ukoliko se ima u vidu ratio zakona kojem je cilj izjednačiti poduzetnike na tržištu.“, stoji u reakciji HOPS-a koja nije uvažena.

 

 

 

 

 

TAGOVI