Novi model organizacije tržišta električne energije u EU u cilju ubrzanja energetske tranzicije bila je tema prvog okruglog stola udruge XEnergy, novoosnovane mreže za promicanje žena u energetskoj tranziciji. Riječ je o prijedlogu Europske komisije od 14. ožujka koji se pokušava riješiti niz problema na elektroenergetskom tržištu nastalih kao posljedica pandemije i rata u Ukrajini.
Krajnji cilj tih mjera je utjecaj na stabilizaciju cijena energije, ujedno kroz neki vid zaštite krajnjih kupaca energije, kako se ne bi ponovila situacija iz 2022. s divljanjem cijena. Državna tajnica u MINGOR-u Kristina Čelić uvodno je rekla da Hrvatska ima na raspolaganju sredstva iz NPOO a cilj je stabilna i konkurentna opskrba, te je, kao i predstavnik HERA-e Lahorko Wagmann, pozvala stručnu javnost da svojim konstruktivnim komentarima doprinese javnoj raspravi oko novog modela tržišta. O njemu će raspravljati tijekom ove godine, a Hrvatska će morati ili mijenjati Zakon o tržištu električne energije i Zakon o OIEVK ili ići na direktno transponiranje uredbe.
Tržišna koncentracija HEP-a je dodatno uvećana
Cijena električne energije u EU-u lani je bila prosječno 91% viša nego u Hrvatskoj, dok je u Sloveniji bila 21% viša, a to je zato što su u drugim državama opskrbljivači manje štitili kupce od tržišnih poremećaja. Tržišna koncentracija HEP-a u godinu dana s 90% povećala se na čak 95% lani. Čak 89% kućanstava je na univerzalnoj opskrbi (+10% od 1. travnja 2022.), a 11% poduzetništva je u zajamčenoj.
Novi model tržišta podrazumijeva veću orijentaciju tržišta na PPA i CfD ugovore kako bi se opskrbljivači zaštitili od promjenjivih cijena. EK predlaže da opskrbljivači moraju hedgirati tržišne rizike, a da kontrolu bi trebali raditi regulatori, prateći njihovu izloženost na mjesečnoj razini. Kad je riječ o obnovljivcima EU predlaže dvostrane CfD ugovore indeksirane za inflaciju, s varijantom da oni koji ih sklope dio energije nude i preko PPA ugovora, umjesto da sve svoje kapacitete ponudi državi. Višak prihoda od primjene tih ugovora operatori tržišta energije trebali bi rasporediti krajnjim kupcima da se ublaže posljedice visokih cijena.
Krajnji kupci s obnovljivcima izloženiji tržištu
Kad je riječ o krajnjim kupcima na jednom priključku kupci bi mogli imati više ugovora o opskrbi – npr. jedan s fiksnom, a drugi s varijabilnom cijenom. Tu je riječ o kupcima koji imaju napredna brojila i instaliranu FN elektranu, dizalicu topline ili električni automobil, koji će moći ići u fleksibilnije ugovaranje. To će, istaknuo je Wagmann biti veliki izazov za ODS, jer bi trebala biti instalirana i „podbrojila“, a postavlja se i pitanje edukacije kupaca. Planira se izravno dijeljenje energije bez energetskih zajednica koje ni u EU nisu zaživjele u punom smislu riječi. Od početka 2024. novi ugovori u samoopskrbi više neće imati „netiranje“.
Opskrbljivači bi tržištu trebali ponuditi dinamičke cijene, no poduzetništvo na to tek treba pristati, upozorila je Tina Jakaša iz Petrola, dok bi kućanstva koja mogu upravljati potrošnjom trebala biti cjenovno vezana za day ahead ili intraday tržite. Neka iskustva sa stranih tržišta su pokazala da su moguća 30-ak postotna uštede kod vezanja za fiksne cijene i 69% ušteda kod vezanja za spot cijene. Sve to podrazumijeva prilagodbu brojila, softwarea, tržišnih ponuda i imat će utjecaj na cijene i marže opskrbljivača. Jakaša rješenje za tržišnu volatilnost vidi u većoj primjeni obnovljivaca za vlastitu potrošnju i dijeljenju energije izravno između kupaca ili 'peer to peer'.
Dijeljenje energije u istom distribucijskom području
Jedan od novih alata u novom modelu tržišta je dijeljenje energije, mimo energetskih zajednica građana, već direktno. Wagmann je konstatirao da će biti omogućeno dijeljenje energije barem na razini distributivnog područja, što će se postupno proširiti na cijelu državu. No, to će imati svakako imati svoju cijenu.
Martina Biondić, tajnica XEnergyja rekla je da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste. Još 2017. bilo ih je 1600, snage 270 MW, krajem 2022. bilo ih je 6.999 snage 570 MW, a u prva tri mjeseca taj broj se popeo na 8.500 a snaga im je 50 MW veća. Bondić kaže da se primjećuju da OIE usporavaju rast peakova vršnih opterećenja. Investicije u mrežu sada se koncentriraju na povećanje prijenosne moći tamo gdje je to potrebno i zamjenu TS novima s automatskom regulacijom.
Novi natječaj HROTE-a
Darjan Budimir iz HROTE-a rekao je da je u programu potpora bilo predviđeno sklapanje ugovora za 2.000 MW, no do sada je lani ugovoreno samo 107 MW OIE. S obzirom na ubrzanje izdavanja energetskih odobrenja HROTE želi do kraja godine raspisati natječaj da se iskoristi što veći dio kvote, dok bi iza toga u natječajnoj rundi bila uvrštene i geotermalne elektrane, baterijska pohrane i postrojenja za proizvodnju vodika. EU računa da bi CfD ugovori mogli trajati do 2025.-2027., nakon čega bi mjesto ustupili PPA ugovorima. Državne naknade bile bi tada usmjerene u ulaganja u elektroenergetsku mrežu, kako bi se potaknule investicije.
