U EU je ona osmišljena kako bi se potaknula korporativna ulaganja za sljedećih 30 godina no mogla bi također definirati koji projekti mogu biti prihvatljivi za javno financiranje. EK je ovime odlučila da neke elektrane na prirodni plin i nuklearne elektrane označi kao prijelazne ili zelene investicije što je potaknulo snažan otpor i odbijanje nekih članica EU.
Ovaj dokument je nastavak Delegiranog zakona o taksonomiji u EU donesenog 2021. koji je kvalificirao nekoliko sektora za proizvodnju energije u svojim tehničkim kriterijima, ali je odgodio kontroverzne odluke o plinu i nuklearnoj elektrani kako bi se osiguralo više vremena za tehničke procjene i povratne informacije javnosti.
Rokovi
U ovom dopunskom dokumentu EK označuje nuklearnu energiju i neka ulaganja u plin kao zelene. Tako nuklearne elektrane moraju imati plan, sredstva i mjesto za sigurno odlaganje radioaktivnog otpada, a buduće nuklearne elektrane moraju dobiti građevinske dozvole prije 2045. I ulaganja u elektrane na prirodni plin također bi se smatralo zelenim ako proizvode emisije ispod 270 grama ekvivalenta CO2 po kWh, ako zamjenjuju elektranu na fosilna goriva koja više onečišćuje, dobiju građevinsku dozvolu do 31. prosinca 2030. i ako planiraju prijeći na plinove s niskim udjelom ugljika do kraja 2035.
Taksonomija nastoji stvoriti uvjete za prelazak s fosilnog prirodnog plina na obnovljive i niskougljične plinove, uglavnom biometan i vodik. EK definira niskougljične plinove kao plinove koji proizvode najmanje 70% manje emisije stakleničkih plinova od fosilnog prirodnog plina tijekom cijelog svog životnog ciklusa.
Taksonomiju EU podržava Francuska, koja dobiva oko 70% svoje energije iz nuklearne energije, zajedno s Češkom i Finskom. Slovačka je također pozdravila dokument. Međutim, Austrija je navodno već naručila pravno mišljenje o uključivanju nuklearne energije u taksonomiju. Političko mišljenje u Njemačkoj, koja je 31. prosinca zatvorila tri od svojih posljednjih šest nuklearnih elektrana, navodno je podijeljeno unutar nove njemačke koalicijske vlade.
Europska nuklearna trgovinska organizacija FORATOM pozdravila je dokument, iako ne vjeruje da nuklearnu energiju treba tretirati samo kao prijelaznu tehnologiju jer doprinosi ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i ne uzrokuje više štete od ostalih tehnologija za proizvodnju energije koje se smatraju usklađenim s taksonomijom.
Na drugoj strani svijeta - slično ali ne isto
Plinska stručna udruga ETN Global pozdravila je nedavni paket zakona o dekarboniziranom plinu, ali upozorava na inicijative koje ograničavaju ulaganja u tehnologiju plina.
Slično se događa i na drugoj strani svijeta u Južnoj Koreji gdje je krajem 2021. objavljen prijedlog smjernica Ministarstva zaštite okoliša o K-taksonomiji. I tamo se kritizira vlast budući da je u tom prijedlogu ukapljeni prirodni plin (LNG) uključen u nove smjernice zelene taksonomije, ali je nuklearna energija izostavljena.
Uz uključivanje nespornih obnovljivih tehnologija smjernice će privremeno podržati elektrane na LNG čije su emisije stakleničkih plinova unutar 340 grama ekvivalenta CO2/kWh na temelju projektnih specifikacija.
Također uključuju plinska postrojenja koja planiraju smanjiti svoj intenzitet kako bi tijekom svog prosječnog projektnog vijeka postigli 250 grama CO2 ekvivalenta/kWh. K-taksonomija uključuje i ugljično neutralno gorivo, tehnologiju hvatanja, korištenja i skladištenja ugljika. Plavi vodik bit će uključen najmanje do 2030. godine.
Međutim, s tamošnjeg Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu upozoravaju da će definiranje prirodnog plina i LNG-a kao ekološki održivog tranzicijskog goriva vjerojatno odvesti Južnu Koreju u budućnost s visokim emisijama, što je u suprotnosti s ekološkom politikom i tržišnim poticajima za smanjenje emisija.
