Zelena akcija jučer je predstavila Studiju deplinofikacije Hrvatske, kojoj je bio cilj pokazati da je uz znatna ulaganja izvedivo smanjiti pa čak i ukinuti potrošnju plina u kućanstvima, s velikom ambicijom ukidanja upotrebe plina u cijelom elektroenergetskom sektoru. Autor studije je prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, sa suradnicima iz Udruge za održivi razvoj energetskih sustava.
Prema studiji, ubrzana tranzicija predviđa potpunu dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora do 2035. godine napuštanjem plina i ugljena. Zamjenjuje ih proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije s ukupnim kapacitetima vjetroelektrana od 6488 MW i 6304 MW fotonaponskih elektrana. U sektoru industrije se do 2035. plin i ugljen mogu zamijeniti električnom energijom i obnovljivim vodikom te gorivima na bazi vodika.
Modeliranjem razvoja energetike proračunato je da je moguće prirodni plin zamijeniti obnovljivim izvorima do 2035., uz povrat troškova do 2037. s obzirom na cijene emisija od 100 do 300 EUR/t.
Ukupni trošak tranzicije do 2035. je 39 milijarda eura, a studija nije ulazila u socioekonomski kontekst priuštivosti i mogućnosti financiranja. Ovaj iznos se odnosi na instalaciju 5695 MW vjetroelektrana, 6187 MW sunčanih elektrana i 120 MW geotermalnih elektrana. Također, instalira se ukupno 3415 MW dizalica topline. U isto vrijeme se proširuju mreže sustava daljinskog grijanja te se ulaže u sustave proizvodnje vodika potrebne u industriji.
Deplinofikacija širenjem toplovoda u Zagrebu
U sektoru transporta se ulaže u električna vozila. Na pitanje je li kod geotermi uključen i trošak istraživanja autori su odgovorili da su modelirali samo trošak opreme. Je li tako i s drugim obnovljivcima, nije jasno. Modeliranje je napravljeno koristeći alat H2RES.
Rezultati su pokazali kako se najveći potencijal za deplinofikaciju nalazi u području Gradske plinare Zagreb d.o.o., koje pokriva gradove Zagreb, Zaprešić i Veliku Goricu te općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća i Dubravica. Ovo distribucijsko područje troši 39% ukupne potrošnje plina u kućanstvima i 41% ukupne potrošnje plina u sektoru usluga u Republici Hrvatskoj. Dobiveni rezultati korišteni su kao ulazni podaci za analizu potencijala širenja postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava.
Provedena analiza pokazala je kako postoji visoki potencijal za širenje postojećih i izgradnju novih centraliziranih toplinskih sustava. Prirodni plin često se koristi za grijanje u gusto naseljenim područjima. Rezultati su pokazali kako je 45% potrošnje plina za grijanje moguće zamijeniti centraliziranim toplinskim sustavima, pri čemu diskontirani trošak gradnje toplinske mreže iznosi 14,1 EUR/MWh.
Deplinofikacija i individualnih potrošača
Rezultati mogućnosti širenja toplinske mreže korišteni su za postupak scenarijske analize izgradnje novih i proširenja postojećih centraliziranih toplinskih sustava, uz analizu deplinofikacije individualnih sustava.
Prikazan je raspon ukupnih troškova te rezultirajući nivelirani trošak proizvodnje toplinske energije (LCOH) prema postotnom udjelu mogućnosti zamjene postojeće potrošnje fosilnog plina u postocima od 45%, 24%, 10% i 1%. Studija je prikazala da je deplinofikacija toplinskih sustava moguća na području cijele Republike Hrvatske. Pristup deplinofikaciji ovisi o samoj regiji primjene te o vrsti sustava s obzirom na to radi li se o centraliziranom toplinskom sustavu ili o individualnom toplinskom sustavu.
“S obzirom da područje Zagreba i okolice troši najviše plina u RH, nadamo se otvorenosti i suradnji s Gradskom upravom Grada Zagreba te ambicioznom iskoraku u smjeru zelene i pravedne tranzicije. Potrebni su nam donositelji odluka koji imaju pravu viziju i strategiju ekološki i socijalno održive tranzicije koja ne gleda u prošlost, već teži biti predvodnicom revolucije obnovljivih izvora energije, koji su u velikom dijelu u rukama građanki i građana, a ne korporacija”, zaključila je Marija Mileta, podpredsjednica Zelene akcije.
