Slovenija je na nogama zbog izmjena Zakona o energetici, čijim nacrtom je predviđeno da u zbijenim naseljima u zgradama s jednim i dva stana neće biti dopušteno projektiranje i postavljanje ogrjevnih uređaja na kruta i tekuća goriva, osim ako je to primarni izvor grijanja. Situacija je toliko usijana da se čak spominje i referendum. Prema prijedlogu zakona to se odnosi i na novogradnje i na opsežnije obnove, kao i jednostavno na zamjenu dotrajalih peći, što je uznemirilo javnost, čak dovelo do poziva na referendum. Oko 430.000 kućanstava u Sloveniji grije se na drvnu biomasu, stoga ne čudi interes javnosti, javlja RTV Slovenija.
Građane i političare uznemirile su odredbe o zabrani ugradnje plinskih kotlova za grijanje u novogradnjama, koje moraju biti niskougljične te ograničenja davanja novih koncesije za distribuciju plina. Kako navode iz ministarstva, već postoje financijski poticaji postojećim korisnicima plina za odustajanje od korištenja fosilnih goriva i prelazak na korištenje obnovljivih izvora energije. Za ostale vrste novogradnji, poput poslovnih zgrada, trgovačkih centara, industrijskih zgrada i sl., zakon ne nameće nikakva ograničenja.
Biomasi nije mjesto u novogradnji
Kako je u srijedu u tamošnjem parlamentu istaknula državna tajnica Tina Seršen, prijedlog ni u jednoj fazi ne predviđa potpunu zabranu drvne biomase za grijanje, rekla je. Revizijom Zakona o energetici nikada nije bila predviđena zabrana loženja peletima i drvima. Prijedlogom je predviđena zabrana ugradnje peći na drvnu biomasu u novogradnji i pri opsežnijim obnovama. Ali samo u kompaktnim naseljima i ako bi takva peć bila glavni izvor grijanja kućanstva. I dalje bi se u novoj ili renoviranoj kući, osim toplinske pumpe, moglo ugraditi i kamin.
Što su "zbijena naselja" tek će ubuduće određivati pojedine općine, a prije svega definicija "zbijenih naselja" namijenjena je područjima gdje se u određenim razdobljima razine onečišćenja česticama PM 10 i PM 2,5 uvelike su premašene.
Revidirani Zakon o energetici prošao je u srijedu prvo čitanje u Državnom saboru. No nakon što je već izazvao toliki bijes, premijer Robert Golob najavio je u ponedjeljak da će Vlada predložiti da se neka ograničenja, koja bi se odnosila na oko 500 kuća godišnje, povuku iz zakona. Politička stranka NSi je povlačenje opisala kao "rezultat brze i odlučne akcije" njihove stranke, ali to nije bilo dovoljno. Klub zastupnika NSi-ja u srijedu je čak podnio prijedlog za raspisivanje savjetodavnog referenduma.
Ekološki i zdravstveni razlozi
Zakonodavac kaže da se u prijedlogu zakona o energetici nije se radilo ni o kakvom ograničavanju, već o preusmjeravanju na ekološki i zdravstveno prihvatljivije načine grijanja.
Prema podacima Državnog instituta za javno zdravstvo, svake godine oko 1200 stanovnika Slovenije prerano umre zbog izloženosti zraku onečišćenom finim česticama PM 2,5. To su čestice promjera manjeg od 2,5 mikrona. Dok većinu čestica PM 10 već filtriraju dlačice u nosu, manje čestice prodiru dublje u ljudski organizam, pa je njihov dugoročni utjecaj na zdravlje veći.
Prema podacima slovenske Agencije za okoliš, izgaranje u malim ložištima doprinijelo je 73% godišnjim emisijama finih PM 2,5 čestica u 2022. godini. Emisije iz prometa među glavnim su onečišćivačima zraka s česticama PM 10 i PM 2,5. U gradovima je više prometa, ali je i više daljinskog grijanja, a na selu je više individualnih ložišta. Najveći problem su peći na drva, u kojima ljudi također spaljuju otpad ili koriste mokra drva, objasnila je za MMC lani u prosincu Tanja Koleša, voditeljica sektora za kvalitetu zraka Agencije Republike Slovenije, kada je kvaliteta zraka u neprozračenim dolinama nekoliko dana bila vrlo loša za okoliš.
Očekuje se da će slovensko Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike do 2027. godine izdvojiti 200 milijuna eura za zamjenu starih grijaćih uređaja novima, čime će se sufinancirati nabava oko 4.800 novih grijaćih uređaja na drvnu biomasu i 12.600 dizalica topline. Odluka je već odobrena. NSi kaže da bi trebalo subvencionirati između 80.000 i 120.000 uređaja za grijanje.
