Obveze koje su potpisnici preuzeli uključuju početak ukidanja korištenja energije ugljena, zaustavljanje isplate poticaja za industriju fosilnih goriva, uz ostvarivanje pravedne tranzicije na čiste izvore energije. Upravo oko ugljena bio je i jedan od najvećih prijepora, pa je u posljednji trenutak, zbog intervencije predstavnika Indije i Kine, u tekstu "izbacivanje" ugljena kao energenta zamijenjeno "smanjenjem". Isto tako, uvedena je i iznimka, pa se ovaj sporazum neće odnositi na korištenje ugljena u situacijama kada je ono popraćeno CCS tehnologijom za hvatanje i pohranu ugljika. Države se poziva da smanje emisije metana i rade na povećanju površina pod šumama.
Trgovina emisijama
Završni tekst navodi potrebu za ukidanjem "neučinkovitih" subvencija za fosilna goriva, što potpisnicima otvara prostor za razna "kreativna" tumačenja učinkovitosti subvencija koje su često posredne ili skrivene poreznim olakšicama i sl.. Uvest će se i mehanizmi za međunarodnu trgovinu emisijama ugljika, tj. "ugljičnim kreditima" koji će moći biti razmjenjivani među državama koje će tako kupovati svoje pravo na zagađenje. Brazil je već najavio da namjerava biti najveći prodavatelj ugljičnih kredita. Prodavatelj za razliku od prije, više neće moći sebi zaračunati karbonski kredit koji je prodao, već bez njega ostaje.
Kad je riječ o financijama, najrazvijenije su zemlje za očuvanje okoliša obećale izdvojiti 100 milijardi dolara godišnje do 2025. godine. Zemlje u razvoju, koje su najpogođenije klimatskim promjenama, su izrazile razočaranje neuspjehom razvijenih da se ispuni cilj da se državama u razvoju pruži 100 milijardi dolara kako bi im se pomoglo u smanjenju emisija i suočavanju s utjecajima ekstremnih vremenskih prilika.
To je obećanje dato 2009., a trebalo je biti ispunjeno do 2020. Umjesto toga, prema posljednjim podacima OECD-a, taj cilj je podbacio za 20 milijardi dolara. Noviji nalazi iz Njemačke i Kanade sugeriraju da će cilj biti ispunjen 2023., a do 2025., financiranje će dosegnuti 119 milijardi dolara. Zemlje u razvoju kritizirale su to što nema eksplicitnijeg priznanja ovog neuspjeha i što se čini da se bogate zemlje oklijevaju upustiti u raspravu o tome kako se financiranje može povećati u budućnosti. Stoga je Europska Unija predložila da se uloži dodatni napor kako bi se osiguralo da se 100 milijardi USD osigura već 2022. godine.
Cilj od 1,5C ima slab puls
Pregovori su donijeli i tehnički priručnik prema kojem će napredak u ovim područjima moći biti transparentno praćen, primarno onaj u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova. Komentirajući rezultate samita, predsjednik konferencije COP26 Alok Sharma kazao je kako je "cilj od 1,5 i dalje živ, ali puls mu je slab". "Ono po čemu će ovaj povijesni dogovor biti ocijenjen neće biti činjenica da su zemlje na njega pristale, nego to kako će ga provesti u djelo i ispuniti preuzete obveze. Težak rad počinje sada" poručio je.
Određene obveze je na ovoj konferenciji preuzela i Hrvatska, koja se obvezala zatvoriti svoju posljednju elektranu na ugljen, TE Plomin do 2033. godine. Hrvatska klimatska politika već je usklađena s EU. Do 2030. obvezali smo se smanjiti emisije ugljikovog dioksida za 45% i imati 39% obnovljivih izvora u potrošnji električne energije. Sporazum poziva generalnog tajnika UN-a da okupi svjetske lidere 2023. kako bi se dogovorili o povećanju ciljeva za ispunjenje Pariškog sporazuma.
