Ovo povećanje je uvelike posljedica učinka gospodarskog oporavka nakon oštrog pada aktivnosti 2020. zbog krize koronavirusa. Za usporedbu, emisije za isto razdoblje 2019. godine iznosile su 1 005 milijuna tona CO2-eq. U četvrtom tromjesečju 2021. gospodarski sektori odgovorni za većinu emisija stakleničkih plinova bili su kućanstva (22%), proizvodnja i opskrba električnom energijom (oba 21%), zatim poljoprivreda (12%) te transport i skladištenje (11%).
Gdje je raslo najviše
Emisije stakleničkih plinova u svim sektorima porasle su u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine, a najveća su povećanja zabilježena u transportu i skladištenju (+18%), rudarstvu (+11%) i opskrbi električnom energijom (+10%).
Unatoč učinku gospodarskog oporavka između istih tromjesečja 2020. i 2021., dugoročni trend emisija stakleničkih plinova u EU pokazuje stalno smanjenje, konstatira statistika. Emisije u četvrtom tromjesečju 2021. porasle su u svim državama članicama EU-a u usporedbi s istim tromjesečjem 2020., odražavajući oporavak od pandemije. U Hrvatskoj su u promatranom periodu emisije stakleničkih plinova porasle za 6,2%.
U nekim državama članicama, poput Cipra (+0,3%), Nizozemske i Slovenije (obje +2%) i Luksemburga (+3%), emisije u četvrtom tromjesečju 2021. ostale su niske u usporedbi s istim tromjesečjem 2020., dok su se emisije Estonije (+28%), Bugarske (+27%) i Malte (+23%) znatno povećale.
