Europa je 2022. zabilježila drugu najtopliju godinu u povijesti i najtoplije ljeto ikad, tvrde znanstvenici Europske unije, njihova služba za klimatske promjene.
Kontinent je doživio drugi najtopliji lipanj ikada zabilježen s oko 1,6 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka i najtopliji listopad, s temperaturama gotovo dva stupnja Celzijusa iznad prosjeka.
EU služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) kaže da je 2022. bila peta najtoplija godina na Zemlji. Copernicus podatke mjeri od 1950. godine, a drugi izvori potvrđuju da je prošla godina bila najtoplija barem od 1850. godine.
Osam najtoplijih zaredom
Posljednjih osam godina bilo je osam najtoplijih na svijetu, kaže Copernicus. Dodaju i da je planet sada topliji za 1,2 stupnja Celzijusa nego u predindustrijsko doba kao posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.
U posljednja tri desetljeća temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na svjetski prosjek.
"Već doživljavamo razorne učinke našeg globalnog zatopljenja", rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess. Pozvala je na hitne mjere za smanjenje emisija CO2 i ublažavanje klimatskih promjena.
Prošlo ljeto bilo je najtoplije u Europi ikada, oborivši temperaturne rekorde u zemljama uključujući Italiju, Španjolsku i Hrvatsku. Ozbiljni toplinski valovi uzrokovali su više od 20.000 smrti u zemljama uključujući Francusku, Njemačku, Španjolsku i Britaniju.
Najgora suša u 500 godina
U kombinaciji s nedostatkom kiše, vrućina je uzrokovala sušu koju je prva analiza nazvala najgorom u Europi u 500 godina.
Nizak vodostaj odgodio je plovidbu rijekom Rajnom u Njemačkoj, dok je nedostatak kiše pogodio proizvodnju hidroenergije i smanjio prinose kukuruza i soje. Vrući, sušni period potaknuo je intenzivne šumske požare u zemljama od Španjolske do Slovenije, oslobađajući više emisija diljem EU-a i Britanije nego bilo koje ljeto u 15 godina. Britanija je 2022. proživjela najtopliju godinu ikada zabilježenu.
Globalne temperature prestat će rasti samo ako zemlje smanje svoje emisije na "neto nulu" - što znači da ne ispuštaju više stakleničkih plinova u atmosferu nego što ih uklanjaju.
Članice EU-a, zatim Velika Britanija, Kanada, Japan i druge, obvezale su se taj cilj ostvariti do 2050. godine, dok Kina i Indija to namjeravaju ostvariti kasnije.
