Za Hrvatsku postoji rizik da neće ostvariti ciljeve za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog i ukupnog ambalažnog otpada za 2025., navodi Europska komisija u Izvješću za rano upozoravanje o otpadu. Uz Hrvatsku, izvijestila je EK, takav rizik postoji za Bugarsku, Cipar, Grčku, Mađarsku, Litvu, Maltu, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku. U Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Latviji, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj pak postoji rizik da se neće ostvariti cilj za komunalni otpad.
Međutim, devet članica na dobrom je putu da ostvari ciljeve za 2025. godinu, a to su Austrija, Belgija, Češka, Danska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka i Slovenija.
EK navodi kako neke zemlje i dalje zbrinjavaju većinu svojeg komunalnog otpada na odlagalištima te vjerojatno neće ispuniti cilj za zbrinjavanje otpada za 2035. godinu. Komisija tim članicama izdaje preporuke na temelju stalne financijske i tehničke potpore za poboljšanje učinkovitosti gospodarenja otpadom.
"Provedba mjera za smanjenje i recikliranje otpada na terenu ključna je za prelazak na kružno gospodarstvo. Pretvaranje otpada u resurse pomaže nam na putu prema klimatskoj neutralnosti, osigurava pouzdaniju opskrbu energijom i sirovinama te stvara lokalna radna mjesta i prilike za inovacije. Izvješće za rano upozoravanje omogućuje nam da u suradnji s članicama prepoznamo slabe točke, poduzmemo mjere prije isteka rokova za postizanje ciljeva i razmjenjujemo dobre prakse za gospodarenje otpadom", izjavio je Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.
Plastični otpad
Europljani svake godine proizvedu u prosjeku 530 kg komunalnog otpada po osobi (otpad iz kućanstava i sličan otpad iz tvrtki). Iako se sve više reciklira te manje zbrinjava na odlagalištima, kad je riječ o gospodarenju, komunalni otpad jedan je od najsloženijih tokova otpada. U EU-u se oko 50 posto komunalnog otpada reciklira ili kompostira, a 23 posto se zbrinjava na odlagalištima.
Količina nastalog ambalažnog otpada stalno raste. Od 2013. do 2020. količina nastalog ambalažnog otpada u EU-u porasla je za 15 posto te dosegnula gotovo 80 milijuna tona. Trenutačno se oko 64 posto takvog otpada reciklira, premda to ovisi o materijalu. Reciklira se više od 75 posto papirnate, kartonske i metalne ambalaže, za razliku od manje od 40 posto plastike, što je problem u većini zemalja EU-a te za mnoge od njih postoji rizik da neće ostvariti cilj za recikliranje plastičnog ambalažnog otpada za pojedine materijale.
Izvješće pokazuje da u EU-u postoje velike razlike u učinkovitosti gospodarenja otpadom. Pred nekim je zemljama još puno posla kako bi ostvarile ciljeve dogovorene u propisima EU-a te su potrebne dodatne reforme, posebice za: obradu biootpada, koji predstavlja trećinu komunalnog otpada, odvojeno skupljanje otpada – preduvjet za recikliranje i bolju kvalitetu podataka. Međutim, većina je članica provela ili je u postupku provedbe reformi u području otpada kako bi povećala stope recikliranja. Neke od tih reformi trebale bi dati rezultate u godinama koje dolaze.
Jači politički angažman
Na rezultate su utjecali i vanjski čimbenici, među ostalim, pandemija zbog koje se u nekim zemljama odvojeno skupljanje smanjilo ili zaustavilo. Na aktivnosti recikliranja negativno utječe i nedavni rast cijena energije.
Komisija stoga izdaje posebne preporuke za 18 članica za koje postoji rizik da neće ostvariti glavne ciljeve recikliranja za 2025. godinu. One obuhvaćaju brojne mjere: smanjenje otpada koji se ne može reciklirati, povećanje ponovne uporabe, poticanje odvojenog skupljanja, razvoj kapaciteta za razvrstavanje i recikliranje otpada, bolje gospodarenje otpadom, primjenu ekonomskih instrumenata i informiranje.
Komisija će potporom iz fondova EU-a i tehničkom pomoći nastaviti podupirati članice u provedbi propisa EU-a o otpadu. Međutim, za jači politički angažman i rad na terenu odgovorna su nacionalna tijela.
Osim toga, Komisija je iznijela inicijative koje doprinose kružnom gospodarstvu, kao što su prijedlozi za nove uredbe o pošiljkama otpada, o ambalaži i ambalažnom otpadu te o ekološkom dizajnu za održive proizvode te će podupirati članice kako bi poboljšale gospodarenje otpadom i postigle utvrđene ciljeve.
Nezakonita odlagališta
U Izvješću za rano upozoravanje procjenjuje se vjerojatnost da će članice ispuniti ciljeve recikliranja za 2025. utvrđene u Okvirnoj direktivi o otpadu i Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu: stopu od 55 posto recikliranja i pripreme za ponovnu uporabu komunalnog otpada, stopu od 65 posto recikliranja ukupnog ambalažnog otpada i ciljne vrijednosti za recikliranje ambalažnog otpada za pojedine materijale (75 posto za papir i karton, 70 posto za staklo, 70 posto za metalnu ambalažu, 50 posto za aluminij, 50 posto za plastiku i 25 posto za drvo).
Izvješće sadržava i početnu ocjenu cilja smanjenja zbrinjavanja komunalnog otpada na odlagalištima na manje od 10 posto do 2035. godine.
Uz ambalažni otpad, gospodarenje biootpadom jedna je od glavnih prepreka učinkovitom recikliranju, iako se obveza odvojenog skupljanja biootpada primjenjuje od 1. siječnja 2024. godine.
Izvješće za rano upozoravanje temelji se na pregledu aktivnosti u području okoliša, koji je već otkrio probleme s provedbom propisa EU-a o otpadu. Naime, u EU-u je još uvijek u funkciji gotovo dvije tisuće nezakonitih odlagališta ili odlagališta koja ne zadovoljavaju standarde, što je znatan izvor onečišćenja i stakleničkih plinova te propuštena prilika za oporabu sekundarnih sirovina.
