Drugi dio današnje konferencije Green Transition, posvećen dijalogu s građanima na temu zelene tranzicije Zagreba, obilježio je panel gradonačelnika Zagreba, Varšave, Budimpešte i Bolonje, koji se održao u prepunoj vijećnici Gradske skupštine. Energetska tranzicija i provedba Zelenog plana osim postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., cilja na socijalnu jednakost, zdrav okoliš i društvenu pravednost, te nadilazi usko shvaćanje da je vezana uglavnom samo za energetiku i gospodarstvo, naglašeno je u uvodu.
Međutim, uoči europskih izbora sve su glasnija razmišljanja da bi se brzina njegove realizacije trebala usporiti, a od nekih dijelova i odustati, jer EU sve više gubi na konkurentnosti zbog rigorozne regulative koja pritišće gospodarstvo i javne financije bitno više nego u drugim dijelovima svijeta. Zbog toga će europski parlamentarni izbori u lipnju biti pravi test za budućnost okosnice europskih gospodarskih politika u narednim godinama. Gradovi su pak nezadovoljni činjenicom da trebaju realizirati zelenu agendu koja se dogovorila na razini Vlada, odnosno Europske komisije, na što nerijetko nemaju dovoljno ili uopće utjecaja, niti sredstava, a dijaloga kronično manjka.
Urbanistička devastacija
Kako se pokazalo iz vrlo iskrenih odgovora prvih ljudi ranije spomenutih metropola, većina se bori sa istim ili sličnim problemima pa ni Zagreb nije iznimka. Jer, ljudska narav je očigledno slična – većina građana je neaktivna, nezainteresirana i šutljiva, manjina vrlo aktivna i entuzijastična, ali nerijetko blokirana na mikro i/ili makro razini. Kada se lokalno iniciraju promjene za koje su građani na lokalnim izborima dali mandat, javnost se probudi, nastupa medijska bura koja katkada čak rezultira poluinformacijama ili linču na društvenim mrežama. U tom senzacionalizmu dio opozicije koristi situaciju za političko razračunavanje i nekonstruktivno potpirivanje situacije. Tako je, čini se, u svim spomenutim metropolama a ne samo u našoj.
Stoga je gradonačelnik Tomislav Tomašević panel gradonačelnika u šali nazvao 'terapijskom skupinom'. Kao primjere kriznih situacija Tomašević je naveo zakašnjelu košnju lani, zbog koje se u medijima činilo da je Zagreb 'u najmanju ruku prašuma'. Istaknuo je kao problematičan NIMBY efekt vezano za probleme otpada te poteškoće oko realizacije pješačkih zona u gradu i biciklističkih staza. Problemi su kronični i nije ih lako rješavati. Prvoga dana konferencije građani su tražili kontinuirani dijalog s lokalnim vlastima, poticanje obnovljivaca u Zagrebu (geoterme i solari), samoopskrbu energijom. Žalili su se da ne razumiju proces donošenja europskih politika i njihovo prevođenje u lokalne.
Izmjene GUP-a u korist zelenih zona podno Medvednice
Entuzijazam usmjeren na dobrobit Zagreba podrazumijeva brojne promjene u desetljećima zapuštenom gradu koji je urbanistički poprilično devastiran, boluje od kroničnih komunalnih problema a pritom se suočio s velikim potresom a lani i posljedicama klimatskih promjena u vidu ljetne oluje koje je odnijela dva ljudska života. Gradonačelnik Tomislav Tomašević je za kraj godine najavio izmjene GUP-a kojima će se nastojati zaštititi podsljemensku zonu od prevelike urbanizacije. „Svaki GUP je doveo Zagreb do sve manje zelenila, a to želim promijeniti. Očekujem tu dosta otpora. Medvednica štiti Zagreb od poplava i klizišta kod velikih kiša, osigurava provjetravanje. Trebala bi to biti prva promjena zoniranja koje će se dogoditi u korist zelenila, smanjivanjem građevinskih područja“, rekao je Tomašević. Rekao je da je otpor na koji nailazi sasvm očekivan, jer uvijek je tako kad se radi o promjenama od kojih vlast ne namjerava odustati.
Tu je i zapušten vozni park koji se sada obnavlja, tendencija širenja tramvajskih linija, cjelovita obnovu obnovu javnih zgrada, ugradnju sunčanih elektrana na što više krovova i rad na ozelenjavanju grada po principu 'jedno novo stablo na stotinu stanovnika godišnje'. Otvara se potreba jačanja civilnih službi za nošenje s posljedicama ekstremnih vremenskih prilika, naglasio je gradonačelnik, dodavši da je za pomoć građanima nakon oluje uloženo oko šest milijuna eura.
Dio regulative vezano za obnovu višestambenih zgrada trebalo bi mijenjati jer je djelomično neprovediva, istaknuo je Tomašević reagirajući na komentar iz publike da je mala grupica stanara u zgradi od 22 kata uspješno blokirala projekt obnove zgrade i ugradnje komfornijih liftova te je velik državni novac odobren za obnovu - propao.
Varšava se bori za urbano zelenilo s građevinskim lobijem
Zamjenica gradonačelnice Bolonje Anna Lisa Boni govorila je o rastućem populizmu, kojim se proklamira da će energetska tranzicija i sve s njom povezano dovesti do rasta nezaposlenosti, što je netočno, te je podcrtala rastući populizam kao sve veći problem. Gradonačelnik Varšave Rafael Trzaskowski opširno je govorio o činjenici da su Poljskoj donedavno bila uskraćena sredstva iz Fonda solidarnosti za oporavak od pandemije, što je i mađarski problem. Naglasio je da postoji sukob između ciljeva i provedbe na terenu – građani se žale na masovno uništavanje zelenila u Varšavi, a grad je u poteškoćama jer je riječ o privatnom zemljištu te ne može intervenirati.
Grad se borio s prihvatom velikog broja izbjeglica iz Ukrajine, eliminirali su sve peći na kruta goriva, ozelenili su javni prijevoz i zasadilo gotovo milijun novih stabala. Trzaskowski je kao najveći problem spomenuo namjeru Varšave da nakon 22h zabrani prodaju alkohola u dućanima te da u roku od četiri godine zabrani dizelašima vožnju centrom grada. Tu bi promjenu trebalo omogućiti subvencijama građanima za kupnju novijih vozila. Zamjenica gradonačelnice Budimpešte Kata Tüttő naglasila je da usprkos svim vrlo sličnim izazovima jedino preostaje zadržati entuzijazam i optimizam da je promjena u korist građana ipak moguća. Ključna bi trebala biti veća informiranost i zainteresiranost građana da aktivno osmišljavaju razvoj svojih naselja i grada, zaključeno je na panelu gradonačelnika.
