Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) pokrenulo je pilot projekt Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama. Projekt se financira iz ETS sredstava (sredstva dobivena trgovanjem emisijskim jedinicama stakleničkih plinova), a njegova procijenjena vrijednost je 1,1 milijun kuna.
"Jedan od glavnih ciljeva projekta je prikupiti prve sustavne podatke o divljim oprašivačima Hrvatske i testirati metodologiju njihovog praćenja. Projekt će uključivati terenska istraživanja na pet područja u tri biogeografske regije: Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Plitvička jezera, područje ekološke mreže Otok Krk te Grad Zagreb", javlja MINGOR.
Osim raznolikosti samih oprašivača, cilj projekta je analizirati kako na oprašivače utječu promjene u klimi i drugi ekološki čimbenici te predložiti mjere za očuvanje oprašivača i povećanje klimatske otpornosti ekosustava.
Divlje pčele i muhe lebdjelice
Divlji oprašivači su raznolika skupina životinja, u koju uz kukce spadaju i ptice i šišmiši. Ipak, najznačajniji oprašivači u našem podneblju su dvije skupine kukaca: divlje pčele i muhe lebdjelice. U Europi je za sada poznato više od dvije tisuće vrsta pčela i oko tisuću vrsta muha lebdjelica.
Oprašivanje životinjama je neophodno za opstanak 78-94 posto biljnih vrsta, kao i više od dvije trećine poljoprivrednih usjeva.
Vrijednost usluga ekosustava koje oprašivači osiguravaju poljoprivrednicima u EU-u procijenjena je na 15 milijardi eura godišnje.
Zavičajne biljne vrste
Klimatske promjene prepoznate su kao jedna od glavnih prijetnji za opstanak oprašivača, uz gubitak staništa, pesticide, patogene i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju za dugoročni opstanak biljaka i poljoprivrednih usjeva, očuvanje raznolikih zajednica oprašivača je neophodno za otpornost kopnenih ekosustava na klimatske promjene.
Tijekom provođenja projekta Cro Buzz Klima, koji će trajati tri godine, predviđena je i suradnja s javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima, drugim institucijama i organizacijama, kao i provođenje edukacije i podizanja svijesti javnosti o važnosti i raznolikosti divljih oprašivača Hrvatske i njihovoj ulozi u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Jedan od ciljeva istraživanja u Zagrebu je i izrada kataloga zavičajnih biljnih vrsta za oprašivače u urbanim vrtovima, s podacima o razdobljima cvjetanja i preporukama za sadnju, kako bi potakli građanstvo na promišljanje i sudjelovanje u zaštiti oprašivača.
