Prema preliminarnom izračunu, emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske u 2020. iznosile su 23,397 kt CO2 eq, što je gotovo pet posto niže u odnosu na 2019. godinu, objavljeno je na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u sektoru Energetika, kao posljedica smanjenja izgaranja fosilnih goriva. To se ponajprije odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom Promet, čije emisije su 12 posto smanjene u odnosu na 2019. godinu.
Također, podsektor Energetskih transformacija (proizvodnja električne i toplinske energije, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježi smanjenje emisija od 7,8 posto.
Meteorološki uvjeti
Kao posljedica zatvaranja i izolacije (lockdown) te pratećih mjera koje su se provodile s ciljem zaustavljanja širenja koronavirusa, došlo je i do smanjenja svakodnevnih migracija stanovništva, što se odrazilo i smanjenjem intenziteta cestovnog prometa, dok je zračni zabilježio znatno veći pad intenziteta.
Pandemija je utjecala i na smanjenje potrošnje svih transformiranih oblika energija za pet posto, dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu (izvor: Energija u Hrvatskoj 2020.).
Nadalje, zamijećeno je poboljšanje kvalitete zraka uslijed pada koncentracija dušičnog dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) uslijed mjera zatvaranja i pada aktivnosti.
Europska agencija za okoliš (EEA) je u travnju 2020. razvila preglednik Air quality and COVID-19 (www.eea.europa.eu/themes/air/air-quality-and-covid19), koji prati prosječne tjedne i mjesečne koncentracije NO2, PM10 i PM2,5.
Sve procjene pokazuju da su koncentracije NO2 u Europi značajno smanjene u travnju 2020., neovisno o meteorološkim uvjetima, ali su varirale unutar gradova i zemalja. Jednaka je situacija zabilježena i s koncentracijama PM10, ali u nešto manjoj mjeri.
Zajednički napori
Izazovi ovladavanja pandemijom pozitivno su se odrazili na pad emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak. To je utjecalo na barem kratkotrajno poboljšane kvaliteta zraka u mnogim gradovima.
Premda su se nakon ukidanja strožih mjera zatvaranja te povratka uobičajenim gospodarskim aktivnostima i 'normalnom životu' emisije stakleničkih plinova i kvaliteta zraka vratile na razine slične onima prije pandemije, ovo je razdoblje pokazalo da su za zaustavljanje klimatskih promjena potrebni enormni zajednički napori i promjene u svakodnevnom životu.
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procjenjuje da bi se u svijetu trebale smanjivati emisije CO2 za 7,6 posto godišnje u sljedećem desetljeću, kako bi se spriječio globalni rast temperature zraka na Zemlji za više od 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina – što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine. Smanjenja emisija stakleničkih plinova u tom opsegu bila bi još veća od smanjenja emisija u 2020. godini.
Promjene će, izvijestio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka, boljoj kvaliteti života i smanjivanju bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka.
