Nema odgode uvođenja novog modela prikupljanja miješanog komunalnog otpada u Zagrebu koji kreće 1. listopada, istaknuo je Bojan Ribić iz Zagrebačkog holdinga, podružnice Čistoća, na panel-diskusiji koja je održana u sklopu 12. konferencije o gospodarenju otpadom Croatia Waste Expo u organizaciji Poslovnog dnevnika. Cilj te panel-diskusije bio je, među ostalim, ukazati na složenost sustava kružnoga gospodarenja otpadom u glavnom gradu Hrvatske.
Zagreb ima otprilike 800.000 stanovnika, uz 1,5 milijuna posjetitelja godišnje, istaknuo je Ribić. "Na gradskom području ukupno servisiramo 400.000 kućanstava. Od toga, 290.000 su zgrade, 90.000 kuće, a 20.000 spadaju u kategoriju nekućanstva", izjavio je, naglasivši kako do prije godinu dana nije bilo kontakta s predstavnicima suvlasnika.
"Trebamo biti svjesni da, kao i dosad, imamo izrazito ograničenu komunikaciju s predstavnicima suvlasnika. U veljači smo krenuli s pričom o boksovima te smo u roku od dva mjeseca dobili otprilike 5.000 imena i prezimena, brojeva telefona i adresa elektroničke pošte osoba s kojima komuniciramo o zajedničkom interesu – reguliranju trenutačnih lokacija spremnika", objašnjava, dodajući kako je glavni cilj spremnike vratiti u prostorije zgrada. "To nam je najpoželjnija opcija", kaže.
Zatim, druga mogućnost je da se spremnici nalaze na vlasničkoj parceli, a treća da ostanu tamo gdje se sad nalaze. Gradska ekipa redovito obilazi lokacije kako bi se našla odgovarajuća rješenja. "No, ima svakakvih situacija".
Operativni izazovi
Na zagrebačkom području je, nastavlja, 800 zelenih otoka i, među ostalim, 20 reciklažnih dvorišta te ukupno približno 350 tisuća raznih spremnika. "Cijeli taj sustav je izrazito opterećen i mi smo zapravo krenuli sređivati ga", napominje on.
Dražen Pomper iz tvrtke Monel (upravitelj stambenim zgradama) istaknuo je nekoliko operativnih izazova. Ponajprije, to je pristup djelatnika Čistoće, ali i korisnika njihovih usluga spremnicima sa šifrom i onima 'pod ključem'. Zatim, određene poteškoće može stvarati nedostatak financijskih sredstava za prilagodbu novom modelu te pronalazak odgovarajućeg mjesta za spremnike (zelena i javna površina ili pak parkiralište).
Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, dodao je kako postoji još prepreka u provedbi novog sustava odvoza. "Radi se, zapravo, o ideji koja nije došla do plana o gospodarenju otpadom. Pritom nas žurba može dovesti do još većeg kaosa. Plan, dakle, nije razrađen", naglasio je.
Podsjećamo, ta je udruga predala Visokom upravnom sudu u Zagrebu Prijedlog za ocjenu zakonitosti Odluke o novom modelu prikupljanja komunalnog otpada u Zagrebu.
Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba pak dodaje kako je uoči uvođenja tog modela izostala komunikacija s javnošću. "Uvođenje je brzo i naglo i nije bilo prave komunikacije. Čuli smo da je Grad krenuo u kampanju, a to nije došlo do višestambenih zajednica. U Zagrebu je više od 10.000 predstavnika suvlasnika, tj. ljudi koje su njihove suvlasničke zajednice izabrale da ih predstavljaju i zastupaju prema upraviteljima i trećim osobama. Dakle, svi u tom procesu moraju surađivati i tek onda ćemo postići rezultate", zaključio je.
