Pet država nominira UNESCO-u rezervat biosfere Mure, Drave i Dunava

Autor: N.D. Objavljeno: 02.10.2019. 🕜 09:57 Lokacija: Zagreb

Veliko područje uz Dravu, Muru i Dunav vjerojatno će dobiti zaštitu UNESCO-a

Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija 30. rujna UNESCO-u su nominirali prvi na svijetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Potvrda UNESCO-a očekuje se u lipnju 2020. godine. Rijeke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju preko 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, tvoreći tzv. Europsku Amazonu.rad na uspostavljanju Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni krajolik, a slijede ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). 

Europska Amazona

Zajednička nominacija povezala je pet dijelova slagalice u jedinstveno zaštićeno područje. Područje jezgre i utjecajno područje rezervata biosfere proteže se na 280.000 hektara i uključuje 13 zaštićenih područja, a okruženo je sa 650.000 hektara prijelaznog područja. Rijetke poplavne šume, pješčani i šljunčani sprudovi, riječni otoci i mrtvice tvore jedinstveni riječni i kulturni krajolik. Europska Amazona stanište je najveće populacije orla štekavca u Europi s čak 140 parova, kao i drugih ugroženih vrsta poput malih čigri, crnih roda, vidri, dabrova i jesetri, ali i važno područje za više od 250.000 migratornih ptica. gotovo 900.000 stanovnika ovisi o Muri, Dravi i Dunavu. 

Ništa od hidroelektrana

Poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma. „Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak od štetnih projekata poput izgradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta. Održivi suživot ljudi i prirode je smjer u kojem moramo ići ako želimo ublažiti neizbježne posljedice klimatskih promjena, koje već sada itekako osjećamo“, rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

TAGOVI