Vlada je na sjednici koja je održana koncem prosinca donijela Odluku o donošenju Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine.
Cilj Plana je doprinos ostvarenju ciljeva Europske unije i UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj s pripadajućim ciljevima održivog razvoja, konkretno cilju 12.3. Odgovorna proizvodnja i potrošnja sa specifičnim ciljem smanjenja otpada od hrane po stanovniku, za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe do 2030. godine. Cilj će biti ostvaren određivanjem i provođenjem ključnih mjera kojima će se djelovati na sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog lanca. Provođenje mjera i aktivnosti predviđenih Planom jednim dijelom doprinosi i ostvarenju cilja 2. UN Agende 2030 pod nazivom 'Iskorjenjivanje gladi'.
Prema podacima 'Statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj' iz 2021. godine, u Hrvatskoj se baci 286.379 tona hrane godišnje. Bacanje hrane utječe na okoliš, ograničene prirodne resurse, gospodarstvo i društvo u cjelini. Ujedno, bacanjem hrane nastaju emisije stakleničkih plinova.
S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2021. godini je 19,2 posto hrvatskog stanovništva bilo u riziku od siromaštva.
Relevantni i usporedivi podaci
"Otpad od hrane je globalni problem, a budući da se prema procjenama u svijetu čak jedna trećina proizvedene hrane baci, upravo je otpad od hrane prepoznat kao jedan od ključnih problema koji je potrebno riješiti kako bi se postigla održivost proizvodnje i potrošnje hrane. Gubici i otpad od hrane nastaju u svim fazama lanca proizvodnje i opskrbe hranom od primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade, distribucije, skladištenja, trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Gubici hrane su nepoželjna pojava iz etičkih, gospodarskih i ekoloških razloga", stoji u Odluci o donošenju Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine koja je objavljena u Narodnim novinama.
Procjenjuje se da se u Europskoj uniji godišnje baci oko 88 milijuna tona hrane ili približno 20 posto proizvedene hrane. Podaci o količinama otpada od hrane po članicama EU-a značajno se razlikuju i zbog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina.
Zbog toga je tijekom 2018. i 2019. donesen novi pravni okvir kojim se regulira praćenje i mjerenje otpada od hrane kako bi se dobili relevantni i usporedivi podaci o količinama te pridonijelo ostvarenju globalnog cilja smanjenja otpada od hrane.
Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje količina otpada od hrane, navodi se, među ostalim, u toj Odluci.
