Sa stajališta zaštite okoliša i potrošača, postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost s četiri aspekta. Po svemu sudeći, odustaje se od dugogodišnje odredbe za zaštitu okoliša. Niti jedno od poglavlja ne poziva se na Pravilo iznimke. Ovo gotovo 70 godina staro pravilo sadržano je u sporazumu GATT Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a omogućuje državama da reguliraju trgovinu „radi zaštite ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta ili zdravlja“ ili radi „očuvanja ograničenih prirodnih resursa“. Izostavljanje ove odredbe ukazuje na to da obje strane uspostavljaju režim koji stavlja profit iznad ljudskih života i zdravlja, te životinjskog i biljnog svijeta. Nadalje, uz TTIP bit će teže zaštititi klimu. Pariški Sporazum o klimi jasno ističe da moramo zadržati porast temperature ispod 1.5°C kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu koja bi pogodila milijarde ljudi diljem svijeta. Ovaj ugovor ne bi smio biti izuzet od obaveza prema klimi. Međutim, u dobivenim tekstovima ne može se naći ništa što ukazuje na zaštitu klime. Štoviše, prostor za mjere ublažavanja posljedica ograničen je poglavljima o Regulatornoj suradnji i Tržišnom pristupu industrijskim proizvodima. Na primjer, prema tim odredbama ne bi bilo ograničenja za uvoz visokougljične nafte dobivene iz katranskog pijeska. Dokumenti pokazuju da bi to bio kraj načela predostrožnosti. Načelo predostrožnosti, sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji, ne spominje se u poglavlju o regulatornoj suradnji niti u bilo kojem od dobivenih 13 poglavlja. S druge strane, u nizu poglavlja spominje se američki pristup „temeljenja na riziku,“ što znači da se ne bi išlo na izbjegavanje opasnih tvari nego na njihovo kontroliranje. Taj pristup umanjuje mogućnost nadležnih vlasti da poduzimaju preventivne mjere, npr. u slučaju upotrebe kemikalija koje dovode do hormonalnih poremećaja kod ljudi i slično. Također, dokumenti pokazuju da TTIP otvara veći prostor utjecaju korporacija.
Dok je civilno društvo imalo slab pristup pregovorima, objavljeni dokumenti pokazuju da je industrija dobila privilegirano mjesto pri donošenju važnih odluka. Objavljeni dokumenti pokazuju da EU nije otvoreno govorila o visokoj razini industrijskog utjecaja. Nedavni javni izvještaj EU tek jednom usput spominje naputke od strane industrije, dok objavljeni dokumenti u više navrata govore o potrebi daljnjih konzultacija s industrijom te eksplicitno spominju kako su se prikupljali naputci industrije.
Greenpeace traži da se pregovori zaustave kako bi građani mogli dati svoje mišljenje o tekstu sporazuma koji se direktno tiče 800 milijuna ljudi koliko ih danas živi u EU i SAD. „Ako to zvuči benigno, zamislimo da
sigurnosna ograničenja neke države mogu biti viđena kao prepreka trgovini koju
treba ukloniti. Ili kako se zbog zaštite investicije može spriječiti pojedinu
državu da suvereno donosi zakone. TTIP prijeti slabljenjem demokratski
izabranih vlada svih ugovornih strana“, naglašava Zoran Tomić, voditelj
Greenpeacea u Hrvatskoj. Aktivisti Greenpeacea jučer su na zgradi njemačkog
parlamenta projicirali dijelove teksta dokumenta, tražeći demokraciju i
transparentnost.
