Vatreno oko Plana gospodarenja otpadom

Autor: N.D. Objavljeno: 08.07.2016. 🕜 13:26 Lokacija: Zagreb

Plan gospodarenja otpadom ima brojne tehničke nedostatke, smatra dio struke

Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji se kratko našao na javnoj raspravi izazvao je burne reakcije brojnih prisutnih na tematskom okruglom stolu koji se danas održao u Zagrebu. Iako je problem gospodarenja otpadom prilično kompleksan iz rasprave se na momente činilo kao da je riječ o ratu koncepata, iako zapravo nije tako.  Na jednoj strani našli su se predstavnici ministarstva zaštite okoliša ojačani dijelom struke i civilnim udrugama, a na drugoj drugi dio struke koji je upozoravao na neregularnu proceduru pri donošenju Plana i njegove sadržajne manjkavosti. Sandra Tucak Zorić, direktorica zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom usprotivila se činjenici da je plan bio na javnoj raspravi samo šest radnih dana, a resorno Ministarstvo nikada nije objavilo rezultate javne rasprave prethodnog Plana koji je na javnoj raspravi bio krajem prošle godine. "U Planu nedostaje analiza postojećeg stanja, a ne poštuje se ni hijerarhija gospodarenja otpadom. Jedna komponenta, ona termičke obrade, ispala je van. Također, fali završni tijek otpada - kamo sa onih 25 do 30% otpada koji preostaje nakon što se iscrpe sve ostale mogućnosti!", upozorila je Tucak Zorić naglasivši da se ne može uspoređivati postupanje s otpadom na otoku Krku s 10.000 t otpada, s gradom Zagrebom koji ima 320.000 t otpada godišnje, jer plan i infrastruktura mora uvažiti sve specifičnosti. Danko Fundurulja iz IPZ Uniprojekta je kazao da Plan nije usklađen sa Strategijom, jer je prvo trebalo mijenjati stretegiju, a zatim donositi ovakav plan. Uz to nedostaju projekcije nastanka otpada kao i to što učiniti s opasnim otpadom, a brojke koje se navode variraju od dokumenta do dokumenta. 
Pomoćnica ministra zaštite okoliša Lidija Runko Luttenberger je rekla da je ministarstvo ponosno što kao saveznike ima ekološke udruge, ali i brojna komunalna poduzeća te da je "onome tko se želi nazvati stručnom javnosti osam dana javne rasprave dovoljno za očitovanje". Naglasila je da je ovo "normalna", a ne tehnička Vlada i da radi svoj posao a ni jedno ministarstvo nije se negativno očitovalo na Plan, koji naglasak stavlja na sortirnice, reciklažu i zagovara "zero waste" koncept, uz preinaku postojećih i planiranih Centara za gospodarenje otpadom. Prof. Stanko Uršić je kazao da je "zero-waste koncept" rezultat stručnog i znanstvenog rada, a ne tek puka izmišljotina te da bi u Hrvatskoj bilo 750.000 t otpada manje da se svuda radilo kao na Krku. Viktor Simončić je istaknuo da se ne može prihvatiti plan u kojem nije izraženo koliko će takav drugačiji koncept koštati te da će se Hrvatska zbog svog nerada sigurno suočiti s financijskim sankcijama. Ekološki aktivist i MOST-ov zastupnik Josip Katalinić je rekao da se iz rada CGO Marišćina pokazalo da je takav sustav skuplji i neekonomičan jer podrazumijeva dopremu otpada i iz 150 km udaljenih općina, a krajnji trošak zbrinjavanja tone otpada u njemu raste, zato što uopće nije uzeto u obzir da cementarama treba platiti da zbrinu gorivo iz otpada (RDF) koje je nusproizvod takvog rada. "Takav sustav je preskup za građane. To treba jasno reći i to treba mijenjati", rekao je Katalinić uvjeren da politiku gospodarenja otpadom godinama kroje razni interesni lobiji. Na skupu je kratko govorio i Jože Leskovar iz komunalne tvrtke iz Krškog koja godinama odvaja i zbrinjava otpad. "2010. imali smo 12.000 t na odlagalištu, a ove godine ćemo odložiti 500 tona ili samo 17 kg po stanovniku. Centar je izgrađen za 10 milijuna eura koje je uložilo komunalno poduzeće. Ekologija nema političku boju a njezina rješenja moraju imati ekonomsku, ekološku i socijalnu komponentu bez koje ne može ništa funkcionirati", zaključio je Leskovar.  

TAGOVI