Konzalting kuća Kearney ovog je ljeta u bliskom kontaktu s 35 hrvatskih kompanija procjenjivala njihovu zrelost kad je riječ o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju, poznatijem po akronimu ESG. Nažalost, rezultati ukazuju da je pred velikih hrvatskim kompanijama još zaista puno posla. Rezultati ankete predstavljeni su danas na konferenciji Američke gospodarske komore (AmCham-a), koja je kao pionire odlučila nagraditi najbolje rangirane tvrtke u Hrvatskoj. To su redom A1 Hrvatska, Coca Cola i Hrvatska pošta, dok su se među prvih pet plasirali i Hrvatski Telekom i Hilton Costabella Beach Resort.
Većina anketiranih hrvatskih tvrtki ima neki vid ESG strategije, no pokazalo se da kod polovine njih ona nije adekvatno napravljena. Jednak postotak tvrtki ne prati svoj ugljični otisak, iako prate svoj utjecaj na okoliš i drutvo u cjelini (74%), što je zajedničko tvrtkama u regiji, koje iz socijalizma vuku određenu socijalnu notu. Čak 33% većih tvrtki nema utvrđene emisijske ciljeve, a zanimljivo je da je anketa Kearneya pokazala da polovina tvrtki ne brine o općoj dobrobiti svojih zaposlenika.
Iznenađujuće loši rezultati
S takvim, realtivno lošim rezultatima su u Kearneyu pomalo iznenađeni, jer se pokazalo da većina kompanija ne prati ni ciljeve prvog, a kamoli trećeg segmenta. Pokazalo se da su veće tvrtke po pitanju ESG ciljeva bolje od srednjih i manjih, te da su proizvodne kompanije koje izlaze na vanjska tržišta, bolje od tvrtki u drugim granama gospodarstva. Kearney će uskoro napraviti slična istraživanja i u drugim okolnim zemljama pa će biti jasnije kako se pozicionirala Hrvatska.
Međutim, takvi, relativno loši rezultati, koji ukazuju da hrvatske tvrtke nisu usklađene s ESG ciljevima upravljanja, morat će se vrlo brzo mijenjati. Naime, 2024. bit će prva godina u kojoj će stotinjak velikih kompanija u Hrvatskoj s više od 500 zaposlenih morati uz financijsko izvješće podnijeti i jednako detaljno izvješće o održivosti. Oba dokumenta bit će podložna reviziji. U Hrvatskoj je takvih tvrtki oko stotinu, a u EU je cca 12.000 obveznika, s tendencijom da ih kroz nekoliko godina bude čak 50.000.
Kao glavna prepreka ostvarenju ESG ciljeva ističe se manjak informacija, tako da se tvrtke sporo pokreću, jer to do sada nisu ni bile obvezne činiti. S donošenjem zakonodavne podloge se očito kasni, pa i na razini EU. Temelj ESG-a u Uniji je u Direktivi o nefinancijskom izvještavanju, Uredbi o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskim usluga i u Uredbi o taksonomiji. Europski standardi za izvještavanja o održivosti doneseni su tek ove godine u srpnju, kada je propisano koji se ciljevi održivog poslovanja trebaju pratiti u pojedinim segmentima, a trenutno ih je 12. Broj tih ciljeva će se s vremenom još povećavati.
Javna rasprava o zakonskim izmjenama
Ministarstvo financija najavilo je da bi u prvom kvartalu 2024. u javnu raspravu stavili izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji, a u javnu raspravo žele uključiti što je veći broj dionika. Naime, obveze izvještavanja prvo će se ticati „velikih“, no kroz koju godinu one će se spustiti na srednja i manja poduzeća koja kotiraju na burzi, koja bi najkasnije od 2028. također morala predavati svoja izvješća. EU namjerava uložiti bilijun eura u aktivnosti koje bi se trebale kanalizirati u održivo poslovanje.
„Vlada će napraviti sve što je u njezinoj moći da pomogne poduzetnicima da odgovore na ESG ciljeve, jer njihovo ispunjavanje je i preduvjet dobivanja financiranja iz Zelenog plana. Za ostvarenje niskougljičnih ciljeva do 2050., osim novca iz EU proračuna trebat će tri puta više iz privatnog sektora“, rekla je na panelu Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav iz Ministarstva financija, pozvavši tvrtke da se uključe u javni dijalog.
Na tematskom panelu moglo se čuti da šest velikih banaka u Hrvatskoj već radi na definiranju unificiranog upitnika za komercijalne tražitelje kredita, koji bi trebao biti usvojen već u prvoj polovini 2024.. Bankarski klijenti će trebati procjenjivati svoj ESG score, koji će se pri odobravanju kredita procjenjivati jednako kao i kreditni rejting, a bolje rangirane tvrtke od toga će moći imati i konkretnije financijske koristi u uvjetima financiranja.
