"Svjedoci smo ekstremnih vremenskih uvjeta s kojima smo ušli u ovu jesen i nema dvojbe da su oni jasan znak klimatskih promjena. Ulaganjem u odgovarajuću infrastrukturu, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) žele ojačati otpornost naših gradova i općina na sadašnje i buduće promjene odnosno štete koje klimatske promjene mogu prouzročiti. Stoga smo jedinicama lokalne i regionalne samouprave kroz javni poziv Fonda za sufinanciranje projekata provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama osigurali 84,2 milijuna kuna", izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Sredstva će biti moguće dobiti za radove, opreme i usluge s ciljem provedbe različitih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, a koje su već utvrđene u nacionalnim i lokalnim strateškim i planskim dokumentima.
Smanjenje ranjivosti
Konkretno, riječ je o razvoju zelene infrastrukture koja obuhvaća i ulaganja u očuvanje i obnovu staništa, ali i u formiranje novih zelenih površina, uključujući drvorede, urbane šume i šetnice te sigurne točke za slučaj ekstremnih meteoroloških uvjeta (primjerice, skloništa od toplinskih valova), izvijestio je FZOEU. Dodatno, sufinancira se i ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza te javnih parkirališta, parkova i ostalih mreža javnih okupljanja.
Projekti mogu uključivati i izgradnju mreža za pješačenje ili biciklističke infrastrukture u gradovima, posebice turističkim mjestima, ali i gradnju javnih slavina s vodom za piće. Uz to, sredstva će biti dostupna i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama te projekte edukacije u školama i vrtićima.
"Sve ove aktivnosti pridonijet će smanjenju ranjivosti naših prirodnih sustava, ali i društva, na negativne utjecaje promjena u klimi te pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske", izjavio je Mario Šiljeg, državni tajnik i predsjednik Upravnog odbora FZOEU-a.
Dostava prijava
U svom govoru, na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održanoj u Glasgowu prošle godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je kako Hrvatska namjerava kompenzirati emisije ugljikova dioksida vozila stranih turista, tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje.
Zainteresirane jedinice regionalne i lokalne samouprave FZOEU-u mogu dostaviti svoju prijavu, koja može sadržavati jedan ili više projekata za koje je moguće dobiti sufinanciranje od najviše tri milijuna kuna, odnosno 80 posto opravdanih troškova. Iznimno, gradovi s više od 35.000 stanovnika i županije mogu dostaviti najviše dvije prijave.
Sredstva će se dodjeljivati do iskorištenja dostupnog proračuna, o čemu će obavijest biti objavljena na stranicama Fonda.
Planski posađeno drveće
S obzirom na to da je riječ o europskoj inicijativi, korisnici kojima budu odobrena sredstva za sadnju drvoreda, grupe stabala i urbanih šuma imat će priliku zasađeno stablo i kartirati, uz registraciju na međunarodnoj podatkovnoj platformi Map my tree.
Važno za istaknuti je da provedba ovakvih projekata ima mnogobrojne pozitivne učinke. Planska sadnja drveća u urbanim područjima može ljetnu temperaturu znatno sniziti, a drveće je također odličan filter tipičnih urbanih onečišćivača i finih čestica.
Uz to, jedno stablo godišnje može apsorbirati do 150 kg CO2, regulirati vodene tokove, ali i nuditi hranu i smještaj za lokalne životinje, čime pozitivno utječe i na bioraznolikost.
Osim brojnih pozitivnih utjecaja na mentalno i fizičko zdravlje ljudi, planski posađeno drveće također može smanjiti i potrebu za hlađenjem u zgradama čak do 30 posto.
